Ljubljana, (IKA) – Tiskovni ured Slovenske biskupske konferencije objavio je izjavu naslovljenu “Koliko je Slovenija katolička?” u povodu rezultata popisa stanovništva. Uoči Uskrsa Statistički zavod Republike Slovenije objavio je rezultate popisa stanovništva iz 2002. godine. Veliku pozornost izazvao je smanjeni broj katolika u odnosu na prethodni popis stanovništva, te porast broja nevjerujućih, istaknuo je u svome priopćenju Tiskovni ured SBK. 58% stanovnika Slovenije (u prethodnome popisu 72%) izjasnilo se katolicima, 16% (7%) neodređenima u pogledu religijske pripadnosti, te 10% (4,5%) izjasnilo se nevjerujućima. 23% ispitanika se nije izjasnilo o svojoj vjerskoj pripadnosti. Broj muslimana u Sloveniji porastao je s 1.5% na 2.4%. Podaci dobiveni popisom stanovništva razlikuju se od župnih statistika Katoličke crkve u Sloveniji, ističe se iz Tiskovnog ureda SBK. Prema župnim statistikama, više od 80% djece rođene u Sloveniji kršteno je u Katoličkoj crkvi, a oko 80% svih umrlih pokopano je uz katolički obred. Više od 60% školske djece u Sloveniji prima sakrament potvrde, a prema crkvenim statistikama svake nedjelje na misu ide oko 20% katolika. Crkveni podaci pokazuju da se ti podaci u posljednjih deset godina nisu značajnije mijenjali. Ako se gledaju samo novodobiveni podaci, može se reći da je broj katolika u Sloveniji opao, no crkvene statistike to ne potvrđuju, upozorava Tiskovni ured, te navodi kako je smanjeni broj katolika posljedica složenog načina popisivanja stanovništva. Političari su upozoravali na ustavno pravo pojedinca da se ne mora javno izjasniti o svojoj vjerskoj pripadnosti te da taj podatak ne pripada u popis stanovništva. Roditeljima na tome popisu nije bilo dozvoljeno da se izjasne o vjerskoj pripadnosti djeteta ako ono nije bilo nazočno, a također je primijećeno da neki anketari nisu djecu pitali o vjerskoj pripadnosti ili nisu odgovore na ta pitanja unosili. Stoga Tiskovni ured SBK smatra da se ne mogu i ne smiju uspoređivati podaci o vjerskoj pripadnosti dva popisa stanovništva. Među onima koji su nesigurni u svoju vjersku pripadnost ili se o njoj nisu željeli izjasniti, sigurno je velik broj katolika kojih nisu svjesni svoje pripadnosti Crkvi, smatra predstojnik Tiskovnoga ureda SBK dr. Janez Gril, dodajući kako je to informacija na koju Crkva treba reagirati. To je pitanje goruće i za roditelje koji “nemoćno gledaju kako im djeca žive na drugačiji način nego što su ih odgajali, i za svećenike kojima je zadaća očuvanja mladih ljudi i obitelji u Crkvi teža nego u prošlosti”. Dr. Gril se nada da će se duhovna obnova koju je potaknula Slovenska BK odraziti i na sljedeći popis stanovništva. Podaci o vjerskoj pripadnosti odraz su i cijeloga slovenskog društva u kojemu u većini javnih glasila i dijelu slovenske politike postoji negativan stav prema Crkvi, što je vidljivo u općem anticrkvenom ozračju te ima odraza na mišljenje i ponašanje ljudi, ističe predstojnik Tiskovnog ureda SBK. Upozorava kako aktualna liberalna politika nije zainteresirana za nacionalnu, vjersku i kulturnu pripadnost, a nedostatak nacionalnog identiteta može biti koban na ulasku Slovenije u NATO i EU. Premda su mnogi stanovnici Slovenije, koji su iz kršćanskih obitelji i tradicije, sumnjičavi prema Crkvi i izgubili osjećaj pripadnosti Crkvi, u izjavi Tiskovnog ureda SBK se svjedoči kako se, posebice za velikih blagdana, osjeća potreba ljudi za duhovnošću i vjerom, na što Crkva u Sloveniji treba znati odgovoriti.