Đakovo: Prvi seminar o socijalnom nauku Crkve
Đakovo
Organiziranjem tog seminara Đakovačka i Srijemska biskupija postala je prva biskupija u Hrvatskoj, nakon Zagrebačke nadbiskupije, koja je pozvala djelatnike Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK nakon njegova osnutka 1998.
Đakovo, (IKA) – “Socijalni nauk Crkve u životu vjernika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji” bila je središnja tema seminara za vjernike u javnome i kulturnom životu te za članove katoličkih laičkih udruga na području Đakovačke i Srijemske biskupije održanog 5. travnja na Teologiji u Đakovu. Organiziranjem tog seminara Đakovačka i Srijemska biskupija postala je prva biskupija u Hrvatskoj, nakon Zagrebačke nadbiskupije, u kojoj je održan seminar na temu socijalnog nauka Crkve, prva koja je pozvala djelatnike Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije nakon njegova osnutka 1998. godine u Zagrebu.
Prvi se put dogodilo da se neka od biskupija izvan Zagreba “otvorila” radu Centra. Tridesetak je seminarista pozdravio dr. sc. Vladimir Dugalić, odgovoran za promicanje socijalnog nauka Crkve u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji. Nazočnima se obratio i đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić rekavši: “Zamislili smo da vi, koji pokazujete interes za socijalni nauk Crkve prođete određenu cjelinu koja će vam pomoći u jednomu kršćanskijem, evanđeoskijem pristupu u vašemu svakodnevnom životu kako biste mogli kao kršćani biti svjetlo u svijetu”. Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić u pozdravnom je slovu istaknuo: “Temom socijalnog nauka Crkve bili smo hendikepirani u komunističkom sistemu, no sada moramo zasukati rukave i to područje proučavati. Ovo su počeci u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji koje želimo ubrzati kako bi se posebice svećenici, ali i oni koji su odgovorni u hrvatskom društvu, mogli nadahnjivati crkvenim naukom”.
Nositelj Katedre socijalnog nauka Crkve na KBF Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK prof. dr. Stjepan Baloban, ujedno voditelj seminara u Đakovu, s velikim je zadovoljstvom pozdravio održavanje takvog seminara u jednoj od biskupija u Hrvatskoj – prvog izvan Zagreba, izrazivši želju da i ostale biskupije krenu putem Đakovačke i Srijemske biskupije. Prema njegovim riječima, želja je Centra upoznavanje određene skupine ljudi s temom i njezina konkretizacija. “Mi nemamo organizacija koje bi omogućavale ljudima da slobodno, odgovorno nastupaju, nego, na žalost imamo politički život kakav imamo, udruge civilnog društva kakve imamo. Zato se od Crkve s pravom očekuje odgovor, no puno puta nismo ga kadri dati. Naša je želja učiniti nešto na tom planu”, rekao je dr. Baloban. Pod tim vidikom, zamišljeno je da se održi osam seminara koji bi se organizirali dva do tri puta godišnje, u tijeku dvije do tri godine. Dr. Baloban održao je i prvo predavanje na temu “Socijalna dimenzija kršćanske vjere kroz povijest”, istaknuvši između ostalog: “Iznova treba oživjeti društveni moral i to pomoću socijalnog nauka Crkve. Ako želimo da se evanđelje u Hrvatskoj širi, onda je instrument širenja socijalni nauk Crkve”.
Dr. Dugalić govorio je o sustavnom izlaganju socijalnog nauka Crkve, iznijevši cijeli niz enciklika među kojima je glavna Lava XXIII. “Rerum novarum” iz 1891. Izlaganja su potom održali: mr. sc. Krunoslav Nikodem na temu “Društveni kontekst: Hrvatska i svijet” te mr. sc. Gordan Črpić “Crkva u suvremenom hrvatskom društvu”. Seminar je obuhvatio i rad u tri skupine. Prva je promišljala o ulozi laika u novom pozicioniranju Crkve u hrvatskom društvu, druga o važnim društvenim područjima angažmana u biskupiji, a treća o važnosti socijalne dimenzije kršćanstva. Nakon plenuma doneseno je nekoliko zaključaka. Za sljedeći seminar koji je predviđen u studenome, svaki bi seminarist trebao pokušati pronaći osobu koja je također zainteresirana za tu tematiku i uključiti ju u seminar. Seminaristi bi trebali pročitati neku od enciklika. S obzirom na dosadašnja iskustva kako je prostor djelovanja laika kroz udruge, treba raditi na njihovoj što kvalitetnijoj povezanosti. Posljednji se zaključak odnosi na informiranje javnosti o učinjenom, odnosno poraditi na tome hoće li se neka vijest objavljivati putem Biskupijskoga tiskovnog ureda ili će brigu o tome preuzeti određena skupina ljudi koja bi o tome pisala.