Lovran, (IKA) – U domu pastoralnih susreta u Lovranu u ponedjeljak 24. ožujka održana je redovita proljetna skupština svećenika Riječke nadbiskupije. Susret je započeo u kapelici molitvom i duhovnim nagovorom dr. Milana Špehara. Na početku radnog susreta oko stotinu svećenika i bogoslova pozdravio je riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. Nadbiskup je istaknuo tri važna razloga zbog kojih su se sudionici okupili na tom susretu: priprava za Papin pohod Rijeci, osvrt na izbor župnih pastoralnih vijeća i ponovno osnivanje župnih Caritasa. Istaknuo je kako pripreme koje su raspoređene po raznim odborima dobro napreduju. To se posebno odnosi na liturgijski i protokolarni odbor te medijsku promidžbu. Cijeli Papin pohod dogodit će se pod geslom “Obitelj put naroda i Crkve”. Nadbiskup je istaknuo kako je za sve najvažnija pastoralna priprava, koja je ujedno i najteža. “Zadaća svih svećenika odnosi se na što bolje animiranje vjernika za Papin pohod. Potrebno je uključivati mlade, posebno ih motivirati na završnom nadbiskupijskom susretu u Bakru. Na tom planu se nastoji uključiti obitelji, udruge, ministrante, vjeroučitelje i škole. Velika je prigoda i potvrđivanje novih pastoralnih vijeća. Stoga se svi trebamo zapitati što Papin dolazak za mene osobno znači. Kakvu poruku trebamo čitati. Stoga ovo vrijeme treba intenzivnije proživjeti obnavljajući najprije sebe. Trebamo obnoviti svoj žar. Papa nam dolazi kao pastir”, istaknuo je nadbiskup Devčić. Na kraju svog obraćanja zamolio je sve svećenike da posebnu pozornost posvete čitanju i razmišljanju nad dokumentom “Na svetost pozvani”. To se svakako odnosi na teme navještenja, propovijedanja i sakramentalizacije. Vlč. Dalibor Božić, povjerenik za studente i mladež, predstavio je plan i program završnog susreta mladih koji će se održati u Bakru 12. travnja. Prije druge točke nazočnima se predstavila Partner banka d.d. Zagreb. Banka je ujedno i sponzor Papina dolaska u Rijeku, a kao svoj doprinos za misu na Delti odlučili su darovati kalež i kadionicu. O načinu rada i poslovanju govorila je Marija Šola, predsjednica banke. Istaknula je kako je to jedna od rijetkih banaka koje nemaju stranog vlasnika te da imaju zakladu za školovanje mladih stručnjaka u Hrvatskoj. U drugom dijelu susreta nadbiskup Devčić osvrnuo se na izbore za pastoralna vijeća koja su bila 16. ožujka u svim župama. Istaknuo je kako je to izvrsna prilika za katehizaciju odraslih. Župnik je u župi onaj koji otkriva karizme i prepoznaje potencijale. Svaki susret bi trebao imati i duhovno-formacijski početak. Izabrana vijeća trebaju pokrivati pojedine segmente rada u župi. Sami ne možemo bez pomoći suradnika kvalitetno odgovoriti vremenu u kojem živimo. Sada kad imamo župna vijeća ne smijemo im zatvoriti svoje dvorane i prostore, nego ih osmišljavati na zajedničko dobro. Članove vijeća treba animirati i duhovno izgrađivati, istaknuo je nadbiskup Devčić. Nadbiskup je predložio da se s vijećem zajednički izrađuje planiranje pastoralne godine te da svako vijeće treba imati jedan dan u godini za zajednički susret župe, dekanata i nadbiskupije. Vlč. Nikola Imbrišak iznio je daljnji program za rad vijeća. Župe vijećnike trebaju poslati na potvrdu u biskupiju i nakon toga imati zajednički susret u župama. U trećem dijelu na temu “Župni Caritas i svećenik” predavanje je održala Suzana Ciganović, član Hrvatskog Caritasa u Odjelu za trajnu edukaciju. Istaknula je kako svećenik u Caritasu ima veliku ulogu. On je onaj koji stvara zajednicu, otkriva i angažira volontere koji su spremni služiti najpotrebnijima. Drugome treba služiti kroz iskazivanje svoje vjere. Dok na jednoj strani stoji riječ Božja na drugoj trebaju biti konkretna djela. Caritas ne znači samo nekome materijalno pomoći, nego za potrebne imati vremena i ljubavi. Tu se radi o otvorenosti i raspoloživosti susreta s drugim. Po služenju drugima događa se osobno obraćenje i vjernost evanđeoskom pozivu. Zadaća je svećenika produbiti identitet i važnost župnih Caritasa. Treba stvoriti konkretne programe rada i uključivati mlade i volontere za ljubav prema bližnjemu. Hrvatski Caritas nastoji u svim biskupijama pomoću dekreta pronaći osobe koje su uključene u karitativni rad i povezuju dragovoljce. Kao primjer istaknuta je Italija koja ima 4 i pol milijuna dragovoljaca. Osim tih redovitih poslova danas je sve više osoba povezanih s drogom, alkoholom, rastavama, tragedijama i ostalim problemima. Upravo na tim područjima nedostaje dragovoljaca, koji bi pomogli potrebnima. Na kraju radnog susreta predstavljene su i tehničke pripreme za Papin dolazak, koje se odnose na prijevoz, kako gradski tako i onih koji dolaze izvana. Prigodom Papina dolaska tiskane su i dvije knjige: “Sto papinih kateheza” u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral (HILP) i Izvještajne katoličke agencije IKA-Zagreb, te “Hrvati papi i papa Hrvatima” u izdanju Riječke nadbiskupije.