Zagreb, (IKA) – “Formacija budućih svećenika” bila je glavna tema svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije održanog u ponedjeljak 17. ožujka u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Susret, na kojem se okupilo oko 250 svećenika, započeo je pokorničkim bogoslužjem koje je u sjemenišnoj crkvi predvodio zadarski nadbiskup predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja Ivan Prenđa.
Radni dio susreta nastavljen je u sjemenišnoj dvorani uvodnim riječima zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, koji je zahvalio nadbiskupu Prenđi što se odazvao održati predavanje te svojom nazočnošću posvjedočio zajedništvo naših biskupija. Govoreći o temi susreta, zagrebački je nadbiskup istaknuo da je svaki poziv posebna, osobna povijest čovjeka i Boga i to se stalno ponavlja u povijesti Crkve. To je direktni Božji zahvat, Božji poticaj, zaključio je nadbiskup Bozanić.
U predavanju o formaciji budućih svećenika nadbiskup Prenđa podsjetio je na dokumente crkvenoga učiteljstva od “Opatatam totius” i “Presbyterorum ordinis” II. vatikanskog sabora do dokumenta “Pastorem dabo vobis”, koji je plod posebne biskupske sinode iz 1990. posvećene svećeničkim zvanjima. Da bi se odgojilo svećenike koji će znati odgovoriti potrebama sadašnjeg trenutka Crkve i društva potrebno je poraditi na njihovoj ljudskoj, duhovnoj, intelektualnoj i pastoralnoj izgradnji. U tom zahtjevnom procesu odgoja budućih svećenika sudjeluje, prema riječima nadbiskupa Prenđe, cijela Crkva od biskupa preko sjemenišne i župne zajednice, obitelji do samog odgajanika.
O tome kako se konkretno provodi odgoj budućih svećenika u našim odgojnim zavodima i na koje se probleme nailazi u tom procesu govorili su rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu preč. Mijo Gorski i rektor Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa na Šalati mons. dr. Juraj Batelja. Na Bogosloviji pojedina godišta imaju posebne smjernice odgoja, pojasnio je preč. Gorski. Tako se u prve dvije godine naglasak stavlja na socijalno-karitativni angažman, kako bi se bogoslovi upoznali sa stvarnim životom i radom vjernika. Stoga se angažiraju u Caritasu, pohađaju staračke domove, bolnice, zajednice ovisnika itd. U trećoj i četvrtoj godini naglasak se stavlja na pastoralno-liturgijsko područje te se bogoslovi s tih godina preko vikenda upućuju na praktikum po zagrebačkim župama. U petoj godini bogoslovima se omogućuje da studij što prije privedu kraju. I konačno u pastoralnoj godini đakoni se povjeravaju župnicima mentorima na daljnje usavršavanje i odgoj. Govoreći o problemima u odgoju budućih svećenika rektor Gorski je, između ostaloga, upozorio i na neprikladnost prostora u koji je smještena bogoslovija. Založio se za uvođenje pripremne godine u kojoj bi se kandidati upoznali s bogoslovskim načinom života te se pripremili za studiranje na KBF-u.
Mons. Batelja podsjetio je da crkveni dokumenti ističu važnost maloga sjemeništa te potiču njegovu obnovu. Upozorio je i na poteškoće u odgoju sjemeništaraca, istaknuvši kako je uloga sjemeništa u kandidatima za svećeništvo dovesti u sklad vjeru i ponašanje. Unatoč poteškoćama mons. Batelja je izrazio optimizam jer, kako je rekao, sve veći broj sjemeništaraca nakon mature odlazi na Bogosloviju, pojačana je suradnja župnika i kapelana sa sjemeništem, sve je više zvanja iz gradskih sredina itd.
U poslijepodnevnom dijelu programa o trajnoj formaciji svećenika, posebice mlađih, govorio je mr. Tomislav Markić, koji je kao generalni tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, nazočne upoznao i s pripremama za taj veliki događaj. Pastoralnu skrb za duhovna zvanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji predstavio je promotor za zvanja i vicerektor na bogosloviji Vlado Razum. Zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak na kraju je podsjetio da će 31. svibnja biti središnja zagrebačka proslava 150. obljetnice uspostave Zagrebačke nadbiskupije i metropolije.