Istina je prava novost.

Krk: Skupština Nacionalnog vijeća Papinskih misijskih djela za Hrvatsku

U radu skupštine koja je promišljala misijsku djelatnost Crkve u našoj domovini sudjelovali su predsjednik Vijeća za misije HBK biskup Štambuk, domaći biskup Župan, nacionalni ravnatelji PMD za Hrvatsku mr. Tomo Petrić, za BiH mr. Tomo Knežević i svih petnaest nad/biskupijskih misijskih ravnatelja PMD Crkve u Hrvatskoj.

Krk, (IKA) – Ovogodišnja redovita skupština Nacionalnog vijeća Papinskih misijskih djela (PMD) za Hrvatsku održana je od 24. do 26. veljače u Krku. Domaćini susreta bili su krčki biskup Valter Župan sa svojim suradnicima iz Biskupskog ordinarijata i ravnatelj za misije Krčke biskupije don Tomislav Debelić. U radu skupštine sudjelovali su predsjednik Vijeća za misije HBK hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, domaći biskup Župan, nacionalni ravnatelj PMD za Hrvatsku mr. Tomo Petrić, nacionalni ravnatelj PMD za BiH mr. Tomo Knežević, pomoćnik generalnog tajnika HBK mr. Enco Rodinis i svih petnaest nad/biskupijskih misijskih ravnatelja PMD Crkve u Hrvatskoj.
Sudionici Skupštine okupili su se u ponedjeljak 24. veljače poslijepodne u rezidenciji otaca karmelićana koji su im pružili trodnevno gostoprimstvo, a službeno otvaranje Skupštine započelo je večernjim euharistijskim slavljem koje je u krčkoj katedrali predvodio biskup Štambuk.

Pozdravljajući na početku misnog slavlja okupljene misijske djelatnike i vjerničku zajednicu, biskup Župan izrazio je zadovoljstvo što je Krčka biskupija suorganizator toga misijskog događaja. Spomenuo je svjedočanstvo pokojnog krčkog biskupa Karmela Zazinovića, kojemu je sada bl. papa Ivan XXIII. posvjedočio prigodom pohoda ad limina u Rimu, da je za vrijeme dok je Ivan XXIII. bio patrijarh u Veneciji, prije nego što je postao papa, na čitavom teritoriju Venecijanskog patrijarhata župa Mali Lošinj bila najbolja i najdarežljivija za misije. To je župa Krčke biskupije i razlog ponosa te mjesne Crkve. Prema riječima biskupa Župana, u takvoj velikodušnosti ne odlikuje se samo ta župa, nego i čitava biskupija. Biskup je to spomenuo zbog ustrajnosti u misijskoj svijesti i odgovornosti danas, kako bi Isusova Radosna vijest doprla do krajnjih granica Zemlje.

U homiliji je biskup Štambuk govorio o razlogu tog okupljanja, a to je promišljanje o misijskoj djelatnosti Crkve u našoj domovini i molitva za naše misionare. Izrazio je radost što je Krčka biskupija ne samo širokogrudna u molitvi i darivanju za misije, nego i bogata misijskim zvanjima. Zapitao je sebe i nazočne tko su misionari i uveo okupljene u razmišljanje o misnim svetopisamskim tekstovima. Zaželio je okupljenima da se te večeri i ovih dana dogodi snažnija duhovna povezanost s misionarima koji ostavljaju svoju domovinu, svoje običaje, svoj jezik i poticani nutarnjom snagom Božjeg poziva prihvaćaju ljude drugih naroda i drugih boja kože te njihov način života. Oni idu navijestiti ljudima koji još ne poznaju Evanđelje da ih Bog voli i da ih želi spasiti, da upoznaju Isusa Krista i sve ono što je Isus u svojoj Crkvi ostavio. Propovjednik se zapitao što je najvažnije i najpotrebnije u misionarskom pozivu te dozvao u pamet događaj iz Evanđelja kada Isus upućuje apostolu Petru trostruko pitanje voli li ga. Kao što se Isus želio uvjeriti da ga Petar zaista voli, tako želi da misionar bude u ljubavi prema Bogu i ljudima potpun i neopoziv i da ta ljubav usprkos posrtajima stalno raste. Taj poziv je upućen nama svima i trebamo ga živjeti ponašanjem u skladu s obećanjem. U tom duhu postajemo i misionari i mi osposobljeni svjedoci Isusove poruke, poručio je biskup Štambuk.
Na završetku mise katedralni župnik don Antun Toljanić predstavio je molitveno-karitativno-misijsku zajednicu djece “Iskrice”, koja želi činiti dobro i koji žele biti mali misionari u svojoj sredini i u službi misionara po svijetu. Sedamnaestoro djece iz te zajednice predvođeni voditeljicom Ljiljanom Vasilić primilo je iz ruku biskupa Štambuka članske iskaznice.

U utorak 25. veljače u dvorani Biskupskog ordinarijata slijedio je radni dio skupštine, koju je otvorio mr. Tomo Petrić. Pozdravljajući nazočne posebno se obratio župniku u Brtonigli Josipu Racanu, koji je nakon prošlogodišnje skupštine imenovan ravnateljem PMD u Porečko-pulskoj biskupiji te time postao i član Nacionalnog vijeća PMD. Zaželio mu je plodni rad na polju misijske animacije. Ujedno je zahvalio njegovu prethodniku vlč. Zoranu Ritoši na uloženom trudu. U izvještaju Nacionalne uprave PMD mr. Petrić najprije je govorio o našim novim i pokojnim misionarima i misionarkama. U srpnju 2002. otišle su u Nigeriju sestre Josipa Šprajc i Lucija Vincek iz Družbe sestara karmelićanki BSI. Više puta su se javile svojim prilozima u misijskom listu “Radosna vijest”. Krajem srpnja 2002. u Rumunjsku su otišle sestre Gracija Erceg, Firmina Vukman i Anita Strujić iz Družbe sestara Službenica milosrđa. Putem dobročinitelja saznali smo za hrvatskog misionara na Madagaskaru o. Antu Šiška, koji je rođen i odrastao u Slavonskom Brodu. On je redovnik misijske Družbe Duha Svetoga (spiritanci), a pripada Njemačkoj provinciji. U protekloj godini preminula je u 94. godini s. Ivana Slava Stakor iz redovničke zajednice Kćeri Križa. Umrla je u Matagari kod Calcutte u Indiji. Kao misionarka provela je u Indiji u podnožju Himalaja 70 godina u službi siromašnih te je prozvana “planinska Majka Terezija”. Sestra milosrdnica Slava Marica Vedrina umrla je u južnoameričkoj državi Paragvaj, u gradu Asuncionu u srpnju 2002. u 92. godini. U misijama je djelovala kao odgojiteljica i učiteljica, a velikodušno je darivala milosrdničku ljubav siromašnima i bolesnima. Mr. Petrić podnio je zatim financijski izvještaj o misijskim kolektama, darovima za misije i poslovanju Misijskog ureda i misijskog lista “Radosna vijest”. Potom je u svom izvještaju govorio o prošlogodišnjem ljetnom susretu misionara i misionarki u Novoj Kapeli u Požeškoj biskupiji. Istaknuo je važnost takvih susreta na planu misijske animacije. Oni omogućuju dobivanje neposrednih informacija o radu naših misionara, njihovim uspjesima, poteškoćama i potrebama. Kao važni misijski događaj za našu Crkvu spomenuo je pohod skupine svećenika i vjernika Varaždinske biskupije na čelu s biskupom Markom Culejom hrvatskim misionarima i misionarkama u Beninu. Taj pohod organiziran je u prigodi blagoslova “Pastoralnog centra bl. Alojzije Stepinac” u misiji Adjarra, koju vodi misionar Toni Štefan. Posjetili su i misionara Franju Jačmenicu u misiji Porto Novo i četiri misionarke iz Družbe Marijinih sestara koje djeluju u misiji Porto Novo i mjestu Affamey. Mr. Petrić je govoreći o prošlogodišnjoj Misijskoj nedjelji i mjesecu listopadu zaključio da se misijska animacija intenzivira što pokazuje i uglavnom povećana kolekta Misijske nedjelje. To je odraz brige hrvatkih vjernika za misije i misionare. Potom je u svom izlaganju govorio o Djelu sv. Djetinjstva – animacija djece za povezanost s djecom u misijama po molitvi i darivanju, i Djelu sv. Petra apostola – pomaganje i školovanje domaćih duhovnih zvanja u misijama. O razradi aktivnosti tih dvaju djela započelo se raspravljati već na prošlogodišnjoj Skupštini u Zadru i na prošlogodišnjem ljetnom susretu misionara, a s prijedlozima je upoznata također HBK i zatražene su njezine smjernice. Govoreći o sugestijama i planovima za ovu godinu, mr. Petrić je predložio da se utemelji radna skupina koja bi izradila plan misijskih kateheza za župnu katehizaciju. Zatim da se započne s planskim organiziranjem “prijatelja misija” među vjeroučenicima i odraslima koji bi dobivali članske iskaznice. Takve skupine prijatelja misija okupljale bi se tjedno ili mjesečno na molitvene susrete, a kao molitva osobito bi bila prikladna” misijska krunica” u pet boja. Svaka desetica svojom bojom predstavlja molitvu za jedan od pet kontinenata. Također se želi preko župnih kateheza i kateheta popularizirati “misijske kutijice”. Mr. Petrić izlaganje je završio razmišljanjem da se Crkva koja posjeduje živu svijest i odgovornost za misije “ad gentes” i sama iznutra obnavlja i postaje plodna i svećeničkim i misijskim zvanjima. Također je zahvalio nad/biskupijskim ravnateljima na svemu što čine da misijska svijest poraste i kod vjernika i njihovih pastira.

Pojedini animatori izvijestili su o mnogim i raznovrsnim misijskim događajima i aktivnostima na području njihovih nad/biskupija. Misijsko djelovanje osobito se intenzivira oko Misijske nedjelje i kroz mjesec listopad. Organiziraju se pobožnosti za misije, predavanja i tribine s misijskom tematikom. Vjeroučitelji nastoje upoznati djecu i mlade s misijskim sadržajima u župnoj katehezi i na školskom vjeronauku. Priređuju se misijske izložbe i organiziraju prigodne akademije s pjesmama, recitalima i igrokazima u župnim, sjemenišnim i redovničkim zajednicama. Djeca se na vjeronaučnim radionicama izražavaju literarno i likovno na tu temu. Brojne misijske skupine djece, mladih i odraslih u župama i sjemeništima priređuju prodajne izložbe s prikupljanjem priloga za potrebe misija. Različite predmete, ručne radove, čestitke, kolače i slično izrađuju i pripremaju mali i veliki prijatelji misija sami. U ovom vremenu mnoga su djeca uključena u pomaganje misija malim odricanjima koje stavljaju u misijske kutijice koje donose pred oltar kao prikazne darove. Isto to čine odrasli vjernici donoseći ili šaljući svoje priloge. U mnogim župama se u adventsko i korizmeno vrijeme također pojačano nastavlja prikupljane pomoći za misijske potrebe. Za Cvjetnicu neke župe u krajevima uz obalu i s otoka organiziraju slanje maslinovih grančica koje se u kontinentalnom dijelu naše domovine dijele vjernicima uz priloge za misijske namjene. Tako se stvara povezanost i prijateljstvo među župnim zajednicama. Uz župe, u tome se ističe osobito misijski pokret s jedne naše bogoslovije. Mnoge župe, različite skupine unutar župa, redovničke zajednice, sjemeništa i vjernici pojedinačno održavaju pismene veze s našim misionarima i misionarkama diljem svijeta. Misionari prigodom svog boravka i odmora u domovini posjećuju te zajednice te se na misnim slavljima i drugim susretima razvija međusobna povezanost i suradnja. Neke biskupije i župe i pojedini vjernici preuzeli su troškove školovanja učenika, sjemeništaraca i bogoslova iz misijskih zemalja u njihovim zemljama. U jednu našu biskupiju stigla su dvojica kandidata za svećenike iz Tanzanije, koji uče hrvatski, a sljedeće akademske godine trebaju upisati studij teologije u Hrvatskoj. Nakana je da se po završetku studija vrate u svoju zemlju.
Nad/biskupije čiji svećenici djeluju u misijama posebno skrbe za svoje misionare osobno i za njihovo misionarsko djelovanje. To isto čine redovničke zajednice za svoje članove.

Sudionici Skupštine govorili su o skorom proglašenju blaženom s. Marije od Propetog Petković iz Blata i upoznali se s njezinim dvadesetogodišnjim misijskim djelovanjem u Južnoj Americi te izrazili želju da se njezino štovanje proširi na cijelu Crkvu u Hrvata.
Biskup Štambuk upoznao je nazočne sa smjernicama HBK u vezi Djela sv. Djetinjstva koje biskupi podupiru i kome se raduju. Preostalo vrijeme radnog dijela Skupštine iskorišteno je za raspravu o načinima organizacije tog Djela u Crkvi u Hrvatskoj.
Mr. Tomo Knežević prenio je sudionicima skupštine iskustva misijske animacije Crkve u BiH te izrazio zadovoljstvo suradnjom dviju nacionalnih uprava. Upoznao je sudionike skupštine s organizacijom ovogodišnjega ljetnog susreta misionara i misionarki koji će se održati u Mostaru od 1. do 4. srpnja. Na susret se pozivaju aktivni misionari, dijecezanski direktori PMD i nekadašnji misionari Crkve u Hrvata.
Nakon završetka radnog dijela sudionici su po skupinama krenuli u četiri župe na otoku Krku: Dubašnicu, Punat, Vrh i Vrbnik. Sa župnim zajednicama slavili su misna slavlja, prenoseći vjernicima svoja iskustva u misijskom radu i poticali ih na zalaganje u širenju Radosne vijesti.

U srijedu ujutro 26. veljače misijski djelatnici okupili su se ponovno u krčkoj katedrali na misi kojom su zahvalili Gospodinu na plodovima tog susreta i obogaćenjima koja su primili kroz izmjenu međusobnih iskustava. Zahvalili su domaćem biskupu Županu i njegovim suradnicima na srdačnom gostoprimstvu. Nakon rastanka s domaćinima, otputovali su u razgledavanje crkve Sv. Lucije u Jurandvoru, u kojoj je pronađena Bašćanska ploča. Potom su posjetili otok Košljun kraj Punta i tamošnje franjevce. Dočekao ih je gvardijan Stjepan Žužić, a o. Ivan Peran, dugogodišnji član toga drevnog samostana, proveo ih je, uz tumačenje, samostanskim Muzejom sakralne umjetnosti i Etnografskom zbirkom.