Zagreb, (IKA) – Hrvatski prijevod “Doktrinalne note o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu“, koju je objavila Kongregacija za nauk vjere 16. siječnja, a prevela ju i objavila u nizu svojih dokumenata Informativna katolička agencija iz Zagreba, predstavljena je u utorak 25. veljače u Tribini grada Zagreba.

Nota, koju su potpisali pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger i tajnik Kongregacije nadbiskup Tarcisio Bertone, upućena je “biskupima Katoličke crkve i, na posebni način, političarima katolicima i svim vjernicima laicima pozvanim sudjelovati u političkom životu i politici u demokratskim društvima”.

Iznoseći zapažanja o dokumentu kao povjesničar suvremene povijesti dr. Ljubomir Antić osvrnuo se na brzinu i opsežnost promjena u svijetu koja su se zbila u 2. polovici burnoga 20. stoljeća, ocijenivši kako dokument jedva da se suzdržava u osudi današnjeg svijeta. Dokument, po njegovim riječima, jasno naznačuje da se “grana složena mreža današnjih problema, uključujući neka s kojima se protekli naraštaji nisu nikada susretali“, kazavši kako je na djelu ubrzana dekristijanizacija kršćanskoga svijeta. Nadalje, po njegovim riječima, dokument u potpunosti afirmira II. vatikanski sabor kao mjeru kršćanskoga djelovanja. Kao crkveno traženje izlaska iz sadašnjega stanja, istaknuo je kako dokument ne daje samo instrukcije za djelovanje katolika u političkom životu, nego je i svojevrsni poziv za pomoć kršćanima da se angažiraju u politici i brane ugrožene kršćanske vrijednosti. Govoreći o odnosu pisca dokumenta prema demokraciji, zaključio je kako nota afirmativno govori o demokraciji i može se shvatiti kao apel za njezinu obranu.

Katolički komunikolog, predavač na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Mirko Mataušić ocijenio je kako Doktrinalna nota želi vjernicima djelatnima u politici pomoći u njihovoj orijentaciji, i u njoj je riječ o savjesti svakoga pojedinca kojemu se pruža orijentacija i pomoć u njegovim dilemama pred kojima se nalazi zbog složenosti današnjega političkog života. Doktrinalna nota, kazao je, poručuje katolicima da su u svome političkom djelovanju dužni slijediti svoju savjest, što ne isključuje nastojanje da se zauzmu za neka manje loša rješenja, ako ne mogu postići ona koja bi bila u skladu s kršćanskim svjetonazorom, i da se pritom ne osjećaju manje vrijednima u odnosu na uvjerenja koja su temeljena drugim svjetonazorima ili jednostavno utilitarističkim pragmatizmom.

Stavljajući dokument u povijesni kontekst, istaknuo je kako je u posljednjih 200 godina Crkva u europskim zemljama prošla put od središnje društvene ustanove, nositeljice ne samo vjere, nego i društvene ideologije, organizacije koja je imala bitni utjecaj ne samo na vjerski, društveni, kulturni i gospodarski, nego i na politički život europskih i drugih naroda, pa do danas kad je ona teoretski, a sve više i praktički svedena na jednu od mnoštva udruga građanskog društva, koju ono još ne tretira baš kao i sve druge, ali čini se da ide sve više prema tome. Iznio je pri tome činjenicu da za mnoge pripadnike nekada većinskih kršćanskih naroda, naslijeđeni kršćanski svjetonazor znači mnogo više od samo povijesno-kulturnoga identiteta, naime on ima vrijednost životne orijentacije. Dr. Mataušić osvrnuo se na angažman katolika laika od 19. stoljeća, kada su se oni organizirali u mnoštvo udruga, pokreta i poduzeća, a na političkom području u kršćansko-konzervativne, kršćansko-socijalne, odnosno kršćansko-demokratske stranke. Demokršćanske stranke na Zapadu bile su veći dio 20. stoljeća uspješne, zastupale su konzervativnu političku opciju, te se izmjenjivale na vlasti sa socijaldemokratskim strankama. Crkva se nakon drugoga svjetskog rata trudila oko toga da prema strankama, barem službeno, uspostaviti ravnotežu odnosa, te se u pogledu vrednota bolje razumjela i bolje mogla surađivati s konzervativnima, a glede socijalnih pitanja s lijevim strankama. Osvrnuvši se na suvremeni svijet u kojemu prevladava pluralistički model civilnog društva, istaknuo je kako se Crkva s pozicija toga društva promatra u načelu kao jedna od udruga. Modeli njezina djelovanja iz prošlosti, prema kojima je bila paralelna strukturi države, s njom u savezu ili konkurenciji, ili pak je djelovala preko političkih stranaka kršćanskog nadahnuća, očito danas nisu potrebni niti korisni, kazao je, napomenuvši kako posljedica tih povijesnih modela jest činjenica da se Crkvu danas identificira s konzervativnim političkim opcijama, što onda već u startu odbija one koji su drukčijega političkog uvjerenja, što je za Crkvu i za ono što ona zastupa štetno i nepotrebno. Ponovio je kako se Crkva doduše s konzervativnim strankama, samo djelomično, slaže u pogledu vrednota, a u drugim pitanjima može bolje surađivati sa strankama koje se obično označuju kao progresivne, npr. kad je riječ o socijalnoj pravdi ili o zaštititi okoliša.

Ravnatelj IKA-e prof. Anton Šuljić ocijenio je kako će nota katolicima koji ozbiljno žele djelovati u politici predstavljati ohrabrenje, pomoć i orijentir, napomenuvši kako dokument već u uvodu kao uzora katoličkim političarima navodi mučenika sv. Tomu Mora, koji je radi savjesti žrtvovao karijeru.
Dokument se, po cijeni od 15 kuna, može nabaviti u uredništvu IKA-e, Kaptol 4 u Zagrebu.