Dubrovnik, (IKA) – Antiratni prosvjed “Pet do dvanaest” u organizaciji dubrovačkih nevladinih udruga održan je 15. veljače ispred crkve Sv. Vlaha u Dubrovniku. Na prosvjedu su se nazočnima obratili Jany Hansel, Zdravko Baselli, Josip Mikuš, Ivo Jelić i Ramo Hadžiomerović, izražavajući neslaganje s napadom SAD-a na Irak i dajući potporu miru. Izjavu Koordinacije dubrovačkih nevladinih udruga pročitala je Ivana Jašić, a pismo Majke Terezije iz 1991. u kojem ona moli tadašnje predsjednike Amerike i Iraka da na miran način rješavaju sukobe pročitala je Jasna Jukić.
U Izjavi Koordinacije se kaže kako se osuđuje svaki oblik terorizma kao povredu ratnoga i humanitarnog prava. Ne vjeruje se da se samoubilačkim napadima može uspostavljati svjetska ravnoteža, da se globalnim ratom može riješiti pitanje masovnog naoružanja, da postoje dobre i loše civilizacije, da prijetnja ratom u Iraku znači kraj građanske demokracije i svih vrijednosti zapadne civilizacije, da rat znači preventivno djelovanje, da postoje dopušteni i nedopušteni ratovi, te se ne vjeruje u humanitarnu intervenciju uz upotrebu sile. Udruge izražavaju svoje uvjerenje kako nakon svakog od svjetskih ratova međunarodne institucije ne nastaju uzalud, daju potporu UN i rješenju problema unutar Skupštine UN-a. Zalažu se da međunarodne organizacije ojačaju svoje kapacitete za mirovno, a ne vojno djelovanje, da svaka vojna organizacija mora imati humanitarnu infrastrukturu, da humanitarne organizacije moraju djelovati preventivno, a ne post-operativno, te se zalažu da je svaka država dio međunarodnog sustava i da nitko ne odlučuje sam.
Govornici na prosvjedu podsjetili su na teška stradanja koja su Dubrovčani preživjeli tijekom srpsko-crnogorske agresije, te na smrt brojnih nedužnih ljudi izražavajući posebno razumijevanje za moguća bespotrebna stradanja djece, majki i očeva ako do rata u Iraku dođe.
Tim prosvjedom Koordinacija dubrovačkih nevladinih udruga pridružila se mirovnim akcijama koje se na današnji dan održavaju u Zagrebu, Osijeku, Vukovaru, Ivancu, Kninu, Zadru, Šibeniku i Splitu, te ukupno 528 europskih i američkih gradova. Nazočni na skupu mogli su potpisati i peticiju koja će biti upućena odgovornima u Republici Hrvatskoj.