Vatikan, (IKA) – Sveta Stolica obilježila je 11. veljače 74. obljetnicu Lateranskih sporazuma, kojima je na taj dan 1929. nastala država Grada Vatikana u današnjem obliku. Tim je sporazumima, koje je s talijanske strane potpisao Mussolini, a s vatikanske, u ime pape Pija XI., kardinal Gasparri, riješen spor između Italije i Katoličke crkve, nastao nakon ujedinjenja Italije, kada je Garibaldi 20. rujna 1870. napao i oteo papi Piju IX. Rim. Ustrojstvo države Vatikana već se ukorijenilo, posebno obnovom konkordata 1984. godine. Tomu su pridonijele smjernice Drugoga vatikanskog sabora i demokratsko dozrijevanje u Italiji.
Osvrćući se na taj događaj, vatikanski dnevnik “Osservatore Romano”, primjećuje kako bi to rješenje moglo poslužiti Europi kao model kojim se mogu uređivati odnosi i suživot u dvije različite stvarnosti. Crkva je tako dobila punopravnost za svoje misijsko i vjersko poslanje te istodobno može raditi u prilog mira i napretka naroda. Država i Crkva nisu dvije paralelne stvarnosti. One se u svojoj djelatnosti i plodonosnoj suradnji za čovjeka i za njegovo duhovno i materijalno uzdignuće susreću i ujedinjuju, ističe “Osservatore Romano” i dodaje kako se u ravnoteži dviju pripadnosti nalazi tajna slobode i napretka europskog kontinenta. Taj doprinos može pružiti Italija pomoću nove konvencije Europske unije, koja će morati priznati postojanje Crkve i vjerskih zajednica s obvezom međunarodnog dijaloga. Krajem 2000. godine vatikansko su državljanstvo posjedovale 524 osobe, među kojima je bilo 49 kardinala, 270 osoba koje imaju status Papinskih predstavnika, 64 crkvena djelatnika, 88 članova Švicarske garde i 53 laika. U Vatikanu je krajem 2000. imao službeno mjesto boravka i 271 strani građanin. To su uglavnom osobe koje djeluju u ustanovama Svete Stolice.