Istina je prava novost.

Blagdan bl. Stepinca u župi Stražeman

U župnoj crkvi postavljen je već 1987. mozaik s hrvatskim kraljevima, svecima, blaženicima i Božjim ugodnicima, među kojima je i lik bl. Stepinca, koji su tadašnje vlasti prekrile bojom, a župnika Devčića zatvorile

Stražeman, (IKA) – Župa Stražeman u Požeškoj biskupiji tradicionalno je proslavila i ove godine 10. veljače, dan smrti bl. Alojzija Stepinca. Euharistijsko slavlje u župnoj crkvi predvodio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević uz sudjelovanje župnika Josipa Devčića, kaptolačkog dekana Vladimira Viraga, gvardijana i župnika iz Požege fra Marijana Opitza, župnika iz Kutjeva Mate Rukavine, tajnika Ivice Žuljevića i stalnog đakona Zdravka Ticla. Prije slavlja u ispunjenoj crkvi župnik Devčić pozdravio je biskupa, podsjetivši na poštovanje koje je župa Stražeman u tijeku mnogih godina iskazivala svome nadbiskupu, svjedoku vjere.
Biskup Škvorčević je u uvodnoj riječi pozvao nazočne da svojim vjerničkim raspoloženjem srca i bistrom savješću postanu dionici one Božje stvarnosti od koje je živio bl. Alojzije te da zajedno s njime budu molitelji za dobro Crkve, domovine i svoje osobno.
U propovijedi se biskup Škvorčević zapitao je li Alojzije Stepinac ostao u pamćenju svoga naroda i ima li nam još što reći u suvremenim zbivanjima. Istaknuo je kako je naš blaženik na montiranom sudskom procesu 1946. godine više puta ponovio da mu je savjest čista i mirna te da je za svoje uvjerenje spreman umrijeti. Poput sv. Pavla u 2. poslanici Korinćanima pozvao se na “svjedočanstvo savjesti”, u kojoj je, sav oslonjen i uronjen u Boga živio od njegove sigurnosti, ispunjen njegovom utjehom i od njega primio slavu. Biskup je spomenuo da vjernost prijatelju, obitelji, radu donosi određenu čvrstinu i sigurnost našem postojanju, ali da vjernost Bogu, koja ide do kraja daje našem životu pečat Božje vječnosti. Istaknuo je da je nepokolebljiva Stepinčeva vjernost Bogu, Crkvi i narodu utkana u najteže trenutke naše nedavne povijesti te da njemu treba zahvaliti što Hrvatska nije postala žrtvom bezbožnih nauma. Pozvao je vjernike da tako čitaju poruku Stepinčeva mučeničkog svjedočanstva i da ga odvažno nasljeduju u privatnome i javnom životu, zauzimajući se također da iz zakonodavstva Hrvatske bude isključeno sve ono što je protivno savjesti, poštivanju života i čovjekovu dostojanstvu.
Na trijumfalnom luku župne crkve u Stražemanu 1987. godine postavljen je mozaik s hrvatskim kraljevima, svecima, blaženicima i Božjim ugodnicima, među kojima je i lik bl. Alojzija Stepinca. Tadašnje vlasti prekrile su bojom Stepinčev mozaik, a župnika Devčića odvele u zatvor. Minulih devedesetih godina sa Stepinčeva lika skinut je premaz, a nakon njegova proglašenja blaženim crkva je dobila njegove moći.