Istina je prava novost.

Drugi dan Teološko-pastoralnog tjedna

Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam te perspektive pluralističkoga djelovanja Crkve u hrvatskome društvu, bile su teme izlaganja prijepodnevnoga dijela drugoga dana Teološko-pastoralnog tjedna

Zagreb, (IKA) – Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam te perspektive pluralističkoga djelovanja Crkve u hrvatskome društvu, bile su teme izlaganja prijepodnevnoga dijela drugoga dana Teološko-pastoralnog tjedna u srijedu 22. siječnja.
Govoreći o perspektivama pluralističkog djelovanja Crkve u našem društvu, dr. Špiro Marasović s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu pojasnio je teološke temelje pluralističkoga djelovanja Crkve, koji su sadržani u dokumentima Drugoga vatikanskog koncila, a to su kršćanski personalizam, tj. dostojanstvo ljudske osobe, supsidijarnost, solidarnost i opće dobro. Pravni okvir za pluralističko djelovanje Crkva u Hrvatskoj nalazi u Ustavu te u Ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa Svetom Stolicom. Posebnu poteškoću za pluralističko djelovanje Crkve u hrvatskom društvu dr. Marasović vidi u tri bolesne pojave: bipolarnom antagonizmu i korupciji, koja je prisutna na svim područjima društvenog života, potom u stranačkom formalizmu, jer je stranaka previše, imaju slične programe te ni jedna nema ciljano biračko tijelo, kao i u društveno-političkoj apatiji koja se očituje u želji za napuštanjem zemlje, nezainteresiranosti za izbore, velikom broju samoubojstava, nesklapanju brakova.
Na Crkvu u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam osvrnuo se dr. Nediljko A. Aničić sa splitskog KBF-a. On je u izlaganju iznio pretpostavke koje su inicirale i omogućile prihvaćanje elemenata pluralnosti u Katoličkoj crkvi. To je ponajprije činjenica postojanja modernog društva i pluralne demokracije u čijem kontekstu i crkvena zajednica danas i kod nas vrši svoje poslanje, a Crkva je pak od početka prihvaćala pozitivne sastojnice iz različitih kultura s kojima se tijekom povijesti susretala. Ostali preduvjeti ostvareni su na Drugome vatikanskom saboru priznavanjem vjerske slobode (Dignitatis humanae), autonomije svjetovnih područja (Gaudium et spes) i donošenjem nove sinteze nauka o Crkvi. Pluralizam, po njegovim riječima, treba poticati dijalogom i izgradnjom duhovnosti zajedništva.
Prijepodnevni dio susreta završen je misnim slavljem koje je u crkvi Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa predvodio đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić.