Susret biskupa HBK i BK BiH
Zagreb
Nadbiskup Bozanić i biskup Komarica istaknuli značajnu eklezijalnu vrijednost susreta kojim se učvršćuje međusobna povezanost dviju biskupskih konferencija. Izrazili su i osobitu radost radi najavljene beatifikacije slugu Božjih s. Marije od Propetoga Petković i Ivana Merza, čiji su svetački likovi znak i nadahnuće za život Crkve, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini
Zagreb, (IKA) – Pod predsjedanjem mons. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, te mons. Franje Komarice, biskupa banjolučkog i predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u ponedjeljak 20. siječnja održan je u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu redoviti godišnji susret biskupa HBK i BK BiH, priopćio je 21. siječnja Tiskovni ured HBK. Nazočili su svi biskupi obiju BK, osim zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđe i križevačkog vladike Slavomira Miklovša. U prvom dijelu susreta sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi.
Na početku sve su nazočne pozdravili predsjednici obiju biskupskih konferencija, ističući značajnu eklezijalnu vrijednost susreta kojim se učvršćuje međusobna povezanost dviju BK. Osobita radost obiju biskupskih konferencija izražena je radi najavljene beatifikacije slugu Božjih s. Marije od Propetoga Petković i Ivana Merza, čiji su svetački likovi znak i nadahnuće za život Crkve kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.
Cjelodnevni rad bio je prožet isticanjem i zauzetošću za međusobnu suradnju na različitim područjima života i djelovanja Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Biskupi iz BiH su prikazali stanje i okolnosti u kojima djeluje Katolička crkva u BiH, suočena s mnogim poteškoćama i problemima kao direktnim ili indirektnim posljedicama minulog rata. S dubokom potresenošću spominjani su događaji u Kostajnici, gdje je u božićnoj noći okrutno ubijena hrvatska obitelj. Ti teroristički događaji pokazuju kako u BiH postoje još mnoge neriješene stvari koje iziskuju strpljenje, međusobno razumijevanje i ustrajni dijalog. Biskupi su ipak istaknuli nadu i snagu vjere koja ih hrabri u hodu prema budućnosti u koju nose bogatstvo višestoljetne vjerničke i kulturalne baštine u BiH.
U tijeku susreta prikazana je zauzetost i bratska solidarnost biskupija HBK prema biskupijama BK BiH. Naime, prema ranijem dogovoru, biskupije iz Hrvatske su preuzele obvezu pomagati pojedine projekte u biskupijama u BiH te je tom prigodom iznesen prikaz konkretnih mjesta i pothvata koje su materijalno pomagale biskupije iz Hrvatske. Biskupi iz BiH iskreno su zahvalili za tu pomoć. Istaknuli su da je više od same materijalne potpore pojedinim župama ili ustanovama Crkve u BiH, značajnija bratska solidarnost i povezanost sa Crkvom u Hrvatskoj, koja ih iznutra hrabri, ali ih također utvrđuje u izvanjskim tegobama, dajući im sigurnost da nisu osamljeni i bez oslonca. To im pomaže i u očuvanju vjerničkoga i nacionalnog identiteta, koji se u posljednje vrijeme često dovodi u pitanje, ističe se u priopćenju.
Biskupi su posebnu pozornost posvetili onim ljudima koje su ratna stradanja udaljila od njihovih domova i još uvijek nemaju riješeno pitanje niti trajnog smještaja niti zaposlenja. Izrazili su jednodušni stav kojim podupiru sve napore da se ljudima omogući povratak u svoj zavičaj i vlastiti dom, no ako to nije moguće da im se osigura normalan život, kako bi mogli skrbiti za sebe, svoje obitelji i svoju djecu. U tom je smislu istaknuto da će se sa crkvene strane učiniti sve da se pomognu ostvariti projekti kojima se realizira briga za konkretne ljude, osobito one kojima je najteže. Istaknuto je posebno da na svim razinama treba insistirati da se osigura svima jednako pravo vlasništva za nekretnine koje su morali napustiti kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.
Posebna je tema bila suradnja na liturgijskom području. Biskupi su razgovarali o pripremama za prevođenje trećega tipskog izdanja Rimskog misala i načinu na koji će u taj značajni i obimni posao biti uključeni stručnjaci obiju BK.
Biskupi su se osvrnuli i na problematiku Hrvatske inozemne pastve. Razmatrane su nove okolnosti i novi izazovi koje pred Crkvu u Hrvatskoj i BiH stavlja pastoralna skrb za hrvatske vjernike u svijetu, osobito u Europi, te mogućnosti otvaranja novih Hrvatskih katoličkih misija.
Susret je završio zajedničkom večerom u Nadbiskupskom dvoru, stoji na kraju priopćenja Tiskovnog ureda HBK.