Izjave mons. Boccarda i dr. Granića sa sastanka odbora za pripremu mogućega Papina pohoda
Zagreb
Što se tiče pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj, prema riječima mons. Boccarda, nije predviđeno proglašenje blaženim časnog sl. Božjega Ivana Merza, no, predviđeno je u Dubrovniku proglašenje blaženom s. Marije od Propetog Isusa Petković
Zagreb, (IKA) – “Nakon šest dana rada na programu Papina pohoda Hrvatskoj danas smo utvrdili osnove toga programa, koji će biti zahtjevan prije svega za Svetog Oca, ali i u organizacijskom smislu, budući da će biti posjećeno pet gradova”, izjavio je potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić nakon sastanka crkvenoga i vladinog odbora za pripremu eventualnog Papina pohoda Hrvatskoj, koji je održan 13. siječnja u Tajništvu HBK. Prema riječima dr. Granića, u narednih desetak dana još će se definirati neke pojedinosti kako bi se kompletirao cijeli program i kako bi se predstavio Svetom Ocu, nakon čega bi započele pripreme na državnoj i lokalnoj razini.
Predstojnik protokola Državnog tajništva Svete Stolice s posebnim zaduženjima mons. Renato Boccardo ponovio je da je Sveti Otac prihvatio poziv Hrvatske biskupske konferencije i hrvatske Vlade da treći put posjeti Hrvatsku. Informirao je o više susreta sa crkvenim i civilnim vlastima, koji su održani u više hrvatskih gradova, tijekom kojih su se zajednički proučili mogući programi posjeta pape Ivana Pavla II. Tom se prigodom mons. Boccardo zahvalio hrvatskoj Vladi na prijemu i učinkovitoj potpori koju je pružila u ostvarenju posjeta. Riječi zahvale za suradnju uputio je i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Osvrnuvši se na mnoštvo zahtjeva i želja da Sveti Otac posjeti određena mjesta i gradove, mons. Boccardo kazao je kako nije moguće zadovoljiti sve želje i zahtjeve, no, napomenuo je da posjećujući neko mjesto ili grad Papa ujedno pohodi cijelu Hrvatsku. Pojasnio je također da Papine poruke koje upućuje iz nekoga grada nisu upućene samo tom gradu, nego cijeloj zemlji, svim vjernicima i svim ljudima dobre volje. Stoga se, po njegovim riječima, govori o Papinu pohodu Hrvatskoj, a ne ovom ili onom gradu. Na temelju viđenoga na terenu mons. Boccardo izrazio je uvjerenje da će Papin pohod donijeti plodove za cijeli hrvatski narod.
Što se tiče pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj, prema riječima mons. Boccarda, nije predviđeno proglašenje blaženim časnog sl. Božjega Ivana Merza, no, predviđeno je u Dubrovniku proglašenje blaženom s. Marije od Propetog Isusa Petković. Napomenuo je da će u tijeku 2003. godine Papa proglasiti blaženim Ivana Merza, a što se tiče mjesta proglašenja proučavaju se razne mogućnosti i još nije donesena konačna odluka. Na upit hoće li Sveti Otac u sklopu pohoda Hrvatskoj posjetiti i BiH, mons. Boccardo kazao je da je pohod Pape pohod Hrvatskoj i to u više gradova i to je njegov cijeli program. Tijekom boravka u Hrvatskoj Sveti će Otac vjerojatno stanovati na jednom mjestu, a to bi trebala biti Rijeka.
Na pitanje hoće li Papin pohod ubrzati ulazak Hrvatske u europske integracije, dr. Granić podsjetio je da se Sveti Otac posebno zauzima za integraciju Europe. U političkom smislu očekujemo da je Papin posjet podrška svim nastojanjima Hrvatske da što prije uđe u Europsku uniju, kazao je dr. Granić. Osvrnuvši se na to pitanje, mons. Boccardo istaknuo je kako Sveti Otac ne samo u tijeku pohoda različitim državama, nego i u redovitim interventima govori o Europi od Atlantika do Urala, podsjećajući na zajedničke europske korijene u kulturnome, vjerskom i humanističkom smislu. Svi znamo, posjetio je mons. Boccardo, koliko Papa ustrajava da se europski kontinent u svom bogatstvu različitih kultura ujedini. Brojni Papini interventi, po riječima mons. Boccarda, govore da se treba prihvatiti zemlje koje još uvijek nisu u sastavu Europske unije. Jedna od velikih ideja Svetoga Oca je da Europa i europska zajednica ne mogu ostati samo na ekonomskoj razini udruživanja, kazao je mons. Boccardo, dodavši da premda je ekonomska strana važna, prije nje dolaze zajednički korijeni, duhovni i kulturni koji su zajednička baština svih europskih naroda.