Rijeka, (IKA) – Misna slavlja u katedrali Sv. Vida u Rijeci u povodu obilježavanja svetkovine Kristova rođenja predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Slavlje Božića započelo je svečanom misom polnoćkom 24. prosinca. U središte razmišljanja o toj čudesnoj noći rođenja Isusa Krista nadbiskup je stavio Dijete, Boga koji je kao Svemogući, pored tolikih mogućnosti, izabrao najnormalniji put dolaska na svijet, ljudsko rađanje od žene, u ljudskoj obitelji. Upravo u takvom Božjem izboru, u činjenici da je sam Stvoritelj svijeta želio doći, odrastati i živjeti u ljudskoj obitelji, nadbiskup je prepoznao i istaknuo vrijednost svake ljudske obitelji te se stoga pita: “Zar nije divno i čudesno da je događaj koji znači prekretnicu u ljudskoj povijesti tako neraskidivo povezan s djetinjstvom, s obitelji, s ljubavlju i toplinom roditeljskog doma?”. Božić nas potiče da uđemo u sebe te da se vratimo svojim počecima, svom iskonu: “Iskonska potreba svakog čovjeka jest da živi iz iskona, da se vraća počecima i korijenima svoga bića te da se odanle obnavlja i crpi snagu za život. Božić budi u nama čežnju za djetinjstvom, a to znači za obnovom, za novim početkom, za iskonskim vrijednostima kao što su ljubav, povjerenje, blizina, jednostavnost, čistoća i nevinost”. U tom smislu nadbiskup Devčić okupljene je pozvao da slijede Isusa, Sina Božjega te kao i On postanu djeca, “ljudi koji imaju srce djeteta, u kojih duša nije izgubila dječju čistoću i nevinost, čije se oči znaju diviti i čuditi, jer samo onaj koji zadivljenih očiju promatra svijet može pjevati hvale Gospodinu”. Na kraju mise polnoćke riječki nadbiskup okupljenima i svim vjernicima nadbiskupije čestitao je Božić: “Jednu od najkraćih definicija Božića dao nam je sv. Ivan: Riječ je tijelom postala. Ta riječ je vječni Sin Božji. On je postao maleno dijete, slabi i smrtni čovjek. Uzevši lik čovjeka, uzeo je na sebe svu našu stvarnost i time je osvijetlio svojom istinom i ljubavlju. Postavši dijete, pozvao nas je da se obratimo i postanemo čisti i nevini kao djeca. Želim i molim da duboko u srcu doživite svjetlo božićne noći, koje osvjetljuje pravi put svakom čovjeku koji želi vidjeti svjetlo. S tim mislima čestitam Vam sretan i radostan Božić. Neka Vam donese mir, milost, nadu i spasenje”.
Božićnu misu nadbiskup Devčić predvodio je 25. prosinca zajedno s umirovljenim riječkim nadbiskupom Josipom Pavlišićem, generalnim vikarom Riječke nadbiskupije mons. mr. Emilom Svažićem, rektorom katedrale mons. Ivoslavom Linićem, mons. Ivanom Jurasićem, mons. Vladom Pezeljom te mons. Nikolom Ilijićem. U blagdanskoj propovijedi nadbiskup Devčić je, osvrnuvši se na prolog Ivanova evanđelja, koji o tajni Božića govori bez uobičajenog kolorita jaslica, Marije, Josipa, pastira, anđela i ostalog što je u narodu uobičajena simbolika Kristova rođenja, istaknuo potrebu otkrivanja pravog smisla i značenja Božjeg utjelovljenja na zemlji. U tom smislu potaknuo je vjernike na osobnu zauzetost u tom smislu: “Zar to nije i nama poticaj da možda korigiramo svoje shvaćanje i slavljenje Božića? Zar ne vidimo u tome pouku kako pred Božićnim otajstvom treba stajati i kako ga slaviti? Bio bi doista promašaj, ako taj čudesni događaj ne bismo iskoristili za bavljenje istim pitanjima kojima se, u susretu s Božićem, bavio sveti Ivan. Tko je Bog? Otkud ovaj svijet i zašto sam na njemu. Što je s mojom vjerom u kojoj sam kršten? Ispravno slaviti Božić znači neizostavno susresti se u meditaciji i molitvi s takvim pitanjima. Što dublje budemo u njih uranjali to ćemo više upoznavati sebe, ali i osjećati divljenje pred čudesnim Bogom, koji toliko ljubi čovjeka da ga nikada ne napušta, štoviše, i svoga jedinorođenog Sina predaje radi našega spasenja. Tada ćemo očima vjere u betlehemskim jaslicama vidjeti isto što je vidio i Ivan: u malenome božanskom Djetetu vidjet ćemo obećanog Spasitelja, onog Spasitelja za kojim žudi svaki čovjek, vidjet ćemo Jedinorođenca od Oca, vječnu Očevu Riječ, onoga koji je od početka i po kojemu sve ima početak, svoj život i svoje spasenje”.
Nakon mise, nadbiskup je nazočnima uputio božićnu čestitku, a umirovljenom nadbiskupu Josipu Pavlišiću čestitao skori osamdeset i osmi rođendan.