Istina je prava novost.

Večernjom započela proslava 150. obljetnice Zagrebačke metropolije

Nadbiskup Bozanić istaknuo kako je prije točno 150 godina bulom pape Pija IX. “Ubi primum placuit“ uzdizanje drevne Zagrebačke biskupije u nadbiskupiju i uspostava Hrvatsko-slavonske ili Zagrebačke crkvene pokrajine ojačalo Zagreb ne samo kao crkveno, nego i kulturno, političko i gospodarsko središte Hrvatske i hrvatskog naroda

Zagreb, (IKA) – U prigodi početka proslave 150. obljetnice uspostave Zagrebačke metropolije u srijedu 11. prosinca u zagrebačkoj je katedrali zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić predvodio svečanu Večernju sa službom svjetla, na kojoj su sudjelovali apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi i ostali biskupi metropolije: varaždinski Marko Culej, požeški Antun Škvorčević, đakovački i srijemski Marin Srakić s pomoćnim biskupima Đurom Gašparovićem i Đurom Hranićem, križevački biskup Slavomir Miklovš, zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić.
U prigodnoj je propovijedi nadbiskup Bozanić upozorio kako u današnjem vremenu prolazimo kroz radikalnu krizu značenja. I povijesna je znanost, prema njegovim riječima, suočena s bezbrojnim pitanjima, među kojima se u njezinoj filozofiji trajno nameće pitanje smisla. Čini se da povijest ima smisla samo ako postoji nepatvorena budućnost, kazao je nadbiskup, dodavši da je sto pedeset godina na koje se osvrćemo obilježeno modernističkim vjerovanjima i postmodernističkim poljuljanim nadama. Vjera u pobjedu tehnološkog mentaliteta postavila je u pitanje vjeru u bolju budućnost, rekao je nadbiskup, napomenuvši da odatle proviru prijetnje besmisla i određena savezništva s nihilizmima različitih boja. Crkva, prema njegovim riječima, ne naviješta bolju budućnost, do koje bi se došlo isključivo ljudskim nastojanjima, već novu budućnost, novi svijet, koji je Božji dar po Isusu Kristu.
Govoreći o važnosti uspostave metropolije, nadbiskup je istaknuo kako je 11. prosinca, prije točno 150 godina, bulom pape Pija IX. “Ubi primum placuit“ uzdizanje drevne Zagrebačke biskupije u nadbiskupiju i uspostava Hrvatsko-slavonske ili Zagrebačke crkvene pokrajine ojačalo Zagreb ne samo kao crkveno, nego i kulturno, političko i gospodarsko središte Hrvatske i hrvatskog naroda. Događaj koji spominjemo duboko je označio novovjekovni hod crkvene i narodne hrvatske povijesti i stoga se sa zahvalnošću prisjećamo tadašnjih zauzetih i mudrih crkvenih pastira, počevši od prvog nadbiskupa metropolita kardinala Jurja Haulika, poručio je nadbiskup.
Osvrnuvši se na sto pedeset godina od uspostave Zagrebačke metropolije do danas, nadbiskup je kazao kako se svijet, a i hrvatske prilike u njemu, ubrzano mijenjao. Burnu drugu polovicu 19. stoljeća zamijenilo je još burnije 20. stoljeće. Pogled početno može biti usmjeren na promicanje narodnoga preporoda u ozračju općega hrvatskog nacionalnog buđenja i borbe za samobitnost hrvatskog naroda. Zatim na sve ono što se crkveno veže uz događaje Prvoga vatikanskog sabora, pa sve do pokušaja dekristijanizacije na hrvatskom tlu. Na njih je Crkva odgovarala na različite načine, a osobito u zauzetosti katoličkoga laikata i razgranatoga katoličkog pokreta, podsjetio je nadbiskup. Naša se Crkva, nadalje, u minulom dvadesetom stoljeću u Zagrebačkom metropoliji i u cijeloj Hrvatskoj na osobiti način prepoznala u Kristovu liku, vidljivome u blaženom Alojziju Stepincu. I dok je Drugi vatikanski sabor osvježio govor Crkve svojemu vremenu, mi smo u Hrvatskoj bili pod pritiskom komunističke nepravde i mnoštva nemogućnosti razvijanja vjerničkoga života, upozorio je zagrebački nadbiskup, dodavši da se ipak nada nije ugasila i, gorljivošću mnogih, najčešće samozatajnih Kristovih učenika, razvila se i teološka misao i izdavačka djelatnost koja je našu Crkvu osposobila za dublju povezanost sa sveopćom Crkvom i za jasnije promicanje kršćanskih vrednota osvježenih Koncilom. I u kušnjama Domovinskog rata, mnogi su hrvatski ljudi, braneći tuđe živote u okolnostima u kojima na dobro može poticati jedino vjera, Radosnu vijest učinili glasnijom i ljubav djelotvornijom, kazao je. Ova obljetnica Zagrebačke metropolije, rekao je nadbiskup, jest ohrabrenje i nada. Povijesna previranja raznoraznih boja i predznaka postojala su i prije nas, podsjetio je nadbiskup, napomenuvši da ne postoje vremena koja ljudi nisu nazivali teškima. No, nada je i tada i danas bila moguća samo uz prihvaćanje i otvaranje Bogu, zaključio je nadbiskup Bozanić.
U svom je obraćanju nadbiskup Einaudi izrazio radost što može sudjelovati na tome slavlju Zagrebačke metropolije, kazavši kako je 150 godina razlog zahvalnosti Bogu za život mjesne Crkve. Uslijedila je adventska glazbena molitva te molitva za Metropoliju, koju je predvodio nadbiskup Bozanić.