Zagreb, (IKA) – Fenomen amoralnog familizma povezan je sa činjenicom manje zauzetosti građana za opće dobro i takvo stanje mentaliteta izrazito ograničava mogućnosti razvoja, upozorio je dr. Gojko Bežovan, profesor na Studijskom centru socijalnog rada pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pojašnjavajući istraživanja svojedobno provedena u južnoj Italiji, na tribini o amoralnom familizmu i civilnom društvu u Hrvatskoj održanoj u petak 6. prosinca u Zagrebu. Pojašnjavajući, pak stanje u hrvatskom društvu, dr. Bežovan ukazao je na činjenicu da su građani relativno slabo i malo zainteresirani za opće dobro i javnu stvar i nisu se spremni civilno zauzeti za boljitak svojih zajednica.
Dr. Bežovan je, nadalje izložio obilježja društava u kojima prevladava amoralni familizam. Na temelju svoga iskustva iznio je mišljenje da većina građana javno ne zagovara autoritete do kojih drže u privatnom životu. Tako mi u javnosti imamo ljude koje smo izabrali kao političke predstavnike, a kojima zapravo ne vjerujemo, jer smo ih birali logikom amoralnog familizma, upozorio je dr. Bežovan. Zajednice u kojima prevlada amoralni familizam u javnom djelovanju prikrivaju uspješne, a proizvode autoritete s kojima nisu zadovoljni, kazao je dr. Bežovan, dodavši da se u takvim situacijama povjerenje ukazuje strancima. Nadalje, u društvima u kojima prevlada amoralni familizam, osobe koje se zanimaju za javne stvari su samo javni službenici, budući da su oni za to plaćeni. Nadzor koji građani imaju nad državnim službenicima veoma je mali i očekuje se da će nadzor nad njima imati samo druge državne službe. Nadalje, institucije koje bi trebale pomoći u podmirivanju važnih potreba društva su u mnogome virtualne. Ta su društva također korumpirana i svakoga tko radi u javnim službama sumnjiči se za korumpiranost. No, s druge strane, većina građana uračunava primanje mita za postizanje uspjeha u društvu kao prihvatljivi oblik ponašanja, a ta činjenica da je korumpiranost postala dio folklora, dovodi u pitanje bilo kakav izgledniji gospodarski razvoj, kazao je dr. Bežovan. U tim društvima, rekao je, gore navedene probleme, prema mišljenju većine građana, može riješiti samo čvrsta ruka. Protuteža amoralnom familizmu je zauzetost građana za opće dobro, a mi u Hrvatskoj po tom pitanju stojimo veoma skromno, zaključio je dr. Bežovan.
Tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve mr. Gordan Črpić upozorio je kako su rezultati istraživanja u Hrvatskoj pokazali da je povjerenje građana u građane i u institucije veoma nisko. Također, ukazao je na problem mita u društvu. Što idemo prema mlađim generacijama, mito se sve više ustaljuje kao prihvaćena norma, i stoga, prema riječima mr. Črpića, problemi tek nadolaze, jer generacije sklone opravdavanju mita, i podmićivanja tek dolaze.
Tribinu je priredio Studentski katolički centar Palma u sklopu ciklusa tribina “Aktualni petak”, na kojima se promišlja o temama iz društvene problematike.