Solin, (IKA) – U organizaciji Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša”, Ministarstva prosvjete i sporta RH te Zavoda za školstvo iz Mostara, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića u marijanskom je prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu 6. listopada održana 12. po redu središnja svečanost “Dana zahvalnosti za plodove zemlje – Dani kruha 2002”, kojoj su ove godine domaćini Splitsko-dalmatinska županija te Grad Solin. Na svečanosti su sudjelovali i predstavnici škola pobjednica u prethodno održanim općinskim, gradskim i županijskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj i BiH, hrvatskom iseljeništvu, kao i u predškolskim ustanovama, te obrtnici koji su na štandovima na Gospinu otoku izložili plodove zemlje i krušne proizvode izrađene prema običajima pojedinih hrvatskih krajeva iz kojih dolaze.
Ovogodišnja središnja državna i svehrvatska svečanost “Dana zahvalnosti za plodove zemlje – Dana kruha 2002” započela je svečanim ophodom Gospinim prasvetištem, nakon čega je uslijedila misa zahvalnica za plodove zemlje, koju je u koncelebraciji s brojnim svećenicima, a u nazočnosti predstavnika državnih i lokalnih vlasti te pred više tisuća vjernika, predslavio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Pozdravljajući vjernike na početku svečanoga misnoga slavlja, nadbiskup Barišić je rekao: “Ovim se činom želimo zahvaliti i na plodovima našega osobnog, obiteljskog, društvenog i nacionalnog života”. Obraćajući se vjernicima u propovijedi je nadbiskup Barišić, govoreći o Danima zahvalnosti za plodove zemlje, istaknuo: “Hrvatska je vinograd koji je Gospodin sagradio kako bi donosio plod; obitelj je vinograd iz koje proizlazi čovjek kao vinograd”. Kako je dalje nastavio nadbiskup Barišić, danas bi se ljudi mogli pitati je li izgrađuju plodovima pravde, solidarnosti, ljubavi, zajedništva i mira hrvatski vinograd, naš narod, naše društvo, naše obitelji: “To su pravi plodovi koji su potrebni za normalni život, plodovi ne samo uma već i srca i duše. Zato mi danas želimo zahvaliti Gospodinu na ovoj širini plodova koji su potrebni za cjelovit život”. Obraćajući se mnogobrojnim mladima, koji su na misno slavlje pristigli iz svih krajeva Lijepe naše u svojim tradicionalnim pučkim odorama, propovjednik je istaknuo kako je današnja hrvatska mladež proizašla iz zemlje svojih pradjedova i očeva i upravo su mladi najvrijedniji plod Hrvatske: “Mladi su cvijet; u njima cvijeta i formira se kao plod sposobnost zahvaljivanja, darivanja i pravednosti”. “Neka Gospodin blagoslovi sve ono što je izašlo iz zemlje i sve ono što je proizašlo iz naših umova, srdaca i naše duše, kako bi naša Lijepa bila u svima još bogatija i ljepša, pravi Božji vinograd”, riječi su nadbiskupa Barišića kojima je zaključio propovijed.
Uz crkvene svečanosti “Dana zahvalnosti za plodove zemlje – Dana kruha 2002”, te obilaska izložbenih štandova postavljenih niz Gospin otok, nakon misnoga slavlja održan je i kulturno-umjetnički program na kojem su se sudionicima događaja pozdravnim govorom obratili solinski gradonačelnik Zvonimir Hrgović, župan splitsko-dalmatinski prof. Branimir Lukšić, predstavnik Ministarstva prosvijete i sporta RH prof. Ivan Butra te Luka Roić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Zlatka Tomčića kao visokog pokrovitelja te već tradicionalne manifestacije.
Kao organizator tog događaja Pokret prijatelja prirode “Lijepa naša” utemeljen je iz želje da obuhvati što veći broj istinskih zaljubljenika prirode koji će se opredijeliti za zdrav okoliš. Na taj način brojni članovi te udruge svoja znanja i sposobnosti koriste za ljepšu i napredniju Hrvatsku. Članovi prihvaćaju pomoć i suradnju naših ljudi iz iseljene Hrvatske te surađuju i s ustanovama čija je uloga pomagati zemlje u tranziciji i njihove zaštitarske udruge. Program rada “Lijepe naše” temelji se na određenim zadacima koje je udruga stavila za cilj, pa su to promicanje ekoloških spoznaja kroz odgoj djece i mladeži, organiziranje akcija zaštite i poboljšanja okoliša, promicanje prirodnih ljepota, kulturnih i drugih vrednota Hrvatske, kao i razvijanje domoljubne svijesti i snaženje preporodnog duha kod naših ljudi. Potrebno je i za istaknuti da Pokret u cijelosti uvažava temeljne istine i principe od kojih polazi kršćansko naučavanje i kršćanski moral, kada je u pitanju mjesto i uloga čovjeka na zemlji, kao i njegov odnos i odgovornost prema svim drugim datostima. Tako pokret od početka surađuje i sa Crkvom te tu suradnju žele nastaviti i u buduće.