Istina je prava novost.

Priopćenje sa skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz zapadne Europe

Od Crkve u Domovini očekuju koncepciju za hrvatsko dušobrižništvo u inozemstvu, da bude uvrštena među prioritetne zadaće, odgovarajuće osposobljavanje svećenika i pastoralnih djelatnika za djelovanje u inozemstvu, te suradnju domovinske Crkve s mjesnim Crkvama u zemljama useljenja

Opatija, (IKA) – Hrvatski svećenici, pastoralne suradnice i suradnici iz hrvatskih katoličkih misija u zapadnoj Europi sa svoga godišnjeg pastoralnog skupa, koji se održava od 30. rujna do 4. listopada u Opatiji s temom “Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini”, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu uputili su javnosti priopćenje u kojem ističu kako hrvatski pastoralni djelatnici, koji djeluju u okviru HKM u zapadnoj Europi imaju kontakt s više od 500.000 hrvatskih radnika i iseljenika katolika. Već više desetljeća gotovo jedini organizirano skrbimo ponajprije za njihov vjerski, te za nacionalni i kulturni identitet, ističu sudionici skupa.
Napominju da premda su mjesni biskupi ponajprije odgovorni za pastoralnu skrb vjernika u svojim biskupijama, ipak su i Crkve iseljenja, prema crkvenim dokumentima, suodgovorne za pastoral svojih iseljenih vjernika. Stoga od Crkve očekuju koncepciju za hrvatsko dušobrižništvo u inozemstvu, odgovarajuće (pastoralno i jezično) osposobljavanje svećenika i pastoralnih djelatnika za djelovanje u inozemstvu, suradnju domovinske Crkve s mjesnim Crkvama u zemljama useljenja, da pastoralna skrb za hrvatsku inozemnu pastvu bude među pastoralnim prioritetima HBK i BK BiH, a ne samo briga pojedinaca, da se Vijeće za hrvatsku inozemnu pastvu promakne na razinu komisije i da se institucija Ravnateljstva za hrvatsku inozemnu pastvu materijalno osigura i personalno ojača.
Sudionici pastoralnoga skupa nadalje upozoravaju kako se u posljednjih nekoliko godina osjeća ne samo manjak zanimanja, nego i izrazito ignoriranje hrvatske dijaspore od strane hrvatske vlasti. Stoga oni od hrvatske vlasti očekuju pozitivniji odnos prema hrvatskoj dijaspori i njezino uvažavanje, konkretne programe u zaustavljanju daljnjeg iseljavanja i poboljšanja katastrofalne demografske slike, profesionalniji rad hrvatskih veleposlanstava i konzularnih predstavništava te djelotvorniju brigu za iseljenike, omogućenje dopisnog glasovanja ili glasovanja u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima za Hrvate u dijaspori te pronalaženje načina predstavljanja dijaspore u Hrvatskom saboru i ponovnu uspostavu Ministarstva povratka i useljeništva, uklanjanje birokratskih zapreka potencijalnim ulagačima u domovinu te stvaranje strategije povratka s konkretnim programima i sustavni rad na vraćanju povjerenja, koje je prokockano gubitkom milijuna eura hrvatskih iseljenika uloženih u hrvatske banke. Sudionici skupa podupiru nastojanja svih onih koji brane nedvojbene interese i dostojanstvo hrvatskog naroda pred međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu.