St. Gallen, (IKA) – Izaslanstvo od 25 biskupa i predstavnika biskupskih konferencija Europe i Euroazije, zajedno s predsjednikom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) Amédéeom Grabom, biskupom Coire, boravilo je u posjetu Kazahstanu od 9. do 16. kolovoza, priopćeno je iz Tajništva CCEE-a u St. Gallenu u Švicarskoj.
Izaslanstvo su s velikim zajedništvom i radošću prihvatile tamošnje katoličke zajednice i njihovi pastiri, biskupi Jan Pavel Lenga (biskupija Karaganda), Tomasz Peta (apsotolski administrator Astane), Henry Howianiec (apostolski adminsitrator Almatyja), Janusz Kaleta (apostolski adminsitrator Atyraua) te apostolski nuncij Joszef Wesolowski, koji su članovima izaslanstva i uputili poziv.

Katolička crkva u Kazahstanu je mlada, ima oko 350.000 vjernika u golemoj zemlji koja je 60 puta veća od Švicarske i ima 15 milijuna stanovnika pripadnika 100 različitih naroda. Papin pohod Kazahstanu u rujnu 2001. ostavio je duboki znak povjerenja i pridonio upoznavanju svijeta stvarnosti te zemlje. Susret članova izaslanstva s najvišim predstavnicima pravoslavnih zajednica u Astani i Karagandi pokazali su bratsko ekumensko stanje. Posjet važnim džamijama toga grada i razgovor s imamima posvjedočili su da je i suživot kršćana s muslimanskom većinom (koju čini polovica pučanstva) miroljubiva stvarnost.

Glavni cilj tog putovanja bilo je sjećanje na patnje i mučeništvo koje su podnijeli milijuni ljudi različitih narodnosti koji su odvedeni u kazahstanske logore. Izaslanici biskupskih konferencija molili su u Malinowki, u blizini Astane, na mjestu najvećeg logora u koje su deportirane žene čija je jedina krivnja bila što su bile supruge ili majke disidenata iz komunističkih režima. Drugi događaj u kojem su došle do izražaja snažne emocije bio je posjet Lageru Spassk, u blizini Karagande, gdje je 1941. organiziran posebni logor za ratne zarobljenike. Broj zatvorenika dostigao je 60.000. Iz stepske trave izdižu se svijeće i križevi koji podsjećaju na ruske, njemačke, austrijske, rumunjske, mađarske, talijanske, poljske, češke, slovačke, francuske, japanske i ostale zarobljenike koji su ondje pokopani. U svakom od prisutnih ojačala je svijest da neponavljanje sličnih tragedija ovisi o nama i o našoj odgovornosti.

Gotovo kao odgovor na tu povijest označenu zlom slavljena je svetkovina Uznesenja u svetištu Kraljice mira u Osernojeu. Slavlju se pridružilo stotinjak mladih koji su završavali godišnje hodočašće. Ti su mladi otvoreni autentičnosti evanđelja i stvorili su slavljeničko ozračje. Njihova je budućnost vrlo nesigurna i mnogi od njih sanjaju da mogu emigrirati u drugu europsku zemlji, no u sebi nose veću nadu.
Za izaslanike biskupskih konferencije Europe bilo je važno i duboko simbolično ići na granice s Azijom. Na tim se granicama, naime, odlučuje budućnost kršćanstva. Kazahstan je most između dva kontinenta, njegove se granice protežu od Kaspijskog jezera do Kine. Činjenica je da većina svjetskog pučanstva danas živi u Aziji te je žurna povijesna zadaća za europske kršćane i biskupske konferencije postaviti sebi pitanje kako svjedočiti evanđelje tisućljetnim kulturama i religijama tih naroda.