Marija Bistrica, (IKA) – U svetište Majke Božje Bistričke na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza pristiglo je više od 50.000 vjernika iz domovine i inozemstva. Središnje misno slavlje na prostoru Crkve na otvorenom – bl. Alojzije Stepinac predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. U koncelebraciji su sudjelovali mnogobrojni svećenici Zagrebačke nadbiskupije. Pozdrave dobrodošlice nadbiskupu Bozaniću, svećenicima i okupljenim hodočasnicima uputio je na početku misnog slavlja mons. Lovro Cindori, župnik i upravitelj Svetišta Majke Božje Bistričke.

U propovijedi je nadbiskup Bozanić, osvrćući se na Lukino evanđelje o Marijinu pohodu Elizabeti, istaknuo jedinstveno i neopisivo Marijino majčinstvo, navodeći i riječi Vladimira Nazora kojima pozdravlja Blaženu Djevicu Mariju. Svako majčinstvo zaslužuje pozornost, poštivanje, čast i divljenje, u njemu ima “nečega velikog i uzvišenog, jer se ne tiče samo ljubavi muškarca i žene koji daruju zemaljski život novom stvorenju, nego uključuje i vječnu ljubav Božju” – “prokreacija” je, u Božjem nacrtu stvarno sudjelovanje i suradnja supružnika u Božjoj ljubavi i njegovu daru života, istaknuo je nadbiskup. Upitao je zatim promatramo li i mi majčinstvo na takav način, kao činjenicu koja je istinski ljudska, ali koja ima također duboko vjersku ukorijenjenost.
Zagrebački nadbiskup napomenuo je kako ima žena “koje imaju drugačije poglede o majčinstvu, ponekad veoma problematične, ako ne i sasvim neprihvatljive, jer su pod utjecajem određene kulture koja, koristeći moć sredstava društvenog priopćavanja, nameće dominantne uzore ponašanja što određuju sudove i izbore na području prenošenja života”. Upozorio je da naš narod pokazuje žalostan rekord u demografskoj slici, da naime ne idemo prema rastu broja stanovnika niti prema stabilizaciji, nego prema njegovu polaganom i nezaustavljivom smanjenju. Trebamo biti svjesni situacije i njezinih posljedica u društvenom tkivu, počevši od starenja populacije, što je odgovornost od koje nitko ne može pobjeći, posebno mladi, poručio je nadbiskup.
Moramo se “hrabro preispitati” o utjecaju egoizma, težnje blagostanju i straha od poteškoća, premda to nisu jedini uzroci smanjenja nataliteta. “Nitko ne poriče da majčinstvo, pa i kada je željeno, pritišću negativne okolnosti, kao što je pomanjkanje posla, stana, obrazovanja, zdravlja, vedrog gledanja u budućnost. No, inteligentan i učinkovit ljudski odgovor u sličnim prilikama ne sastoji se u odbacivanju obitelji i života, nego u energičnijem suzbijanju tih prepreka”, upozorio je nadbiskup. Rekao je da nam je potrebna ozbiljna obiteljska politika i zakonodavstvo, koji bi zaista vodili računa o pravima djece, o dostojnom odgoju mladih, o čvrstoći bračne zajednice, o mogućnosti da obitelj časno izvršava odgojne i društvene zadaće na koje je pozvana. Napominje da se često stiče dojam da ta “prevažna pitanja ne nalaze mjesto ni u politici naše zemlje, ni u medijima koji dominiraju našom javnošću, a da pomoć koju bi državne institucije trebale pružati obiteljima i djeci više nalikuje na milostinju, nego na pravednu naknadu”.
“Danas prošireni mentalitet i novi način života ne idu u prilog obitelji i životu, dakle niti vrijednosti majčinstva. Brojni su primjeri, u kojima se određena javna nastojanja i propaganda obrušavaju na moralne i ljudske vrednote obiteljske ustanove, želeći je uništiti i iz toga proizlazi hitna odgovornost kršćanske zajednice: ne dopustiti se zaraziti tom ponudom i propagandom, nego raskrinkati i odbaciti tu kulturu koja je protiv života, a raditi za jednu drugu kulturu, koja će biti po uzoru na evanđelje, te zbog toga i u skladu s najdubljim i najistinskijim potrebama ljudskog srca. To je civilizacija ljubavi i života, civilizacija poštivanja i čašćenja majčinstva. To je civilizacija istine o čovjeku!”, poručio je nadbiskup Bozanić. Za civilizaciju ljubavi i života zainteresirana je ne samo Crkva, nego i društvo. Ono se u svom istinskom napretku vrednuje prema načinu na koji promatra majčinstvo i mjeri se načinom na koji pomaže majčinstvu i djeci, zaključio je zagrebački nadbiskup.