Ottawa, (IKA) – Za organizaciju Svjetskog dana mladeži u Torontu u Kanadi posebno su se angažirale i hrvatske župe, koje djeluju na području Ontaria. Naravno, najveći dio posla snosi župa u Torontu zajedno s obližnjom Mississaugom, Oakvillom. Vrlo su djelatne i župe u Norvalu i Kitcheneru, Hamiltonu, Londonu, Wellandu i Windsoru. Župnik u Torontu Josip Kos potvrdio je za Radio-Vatikan kako je najava susreta svjetske mladeži u Torontu oduševila tamošnju Crkvu, a posebno Hrvate. Za takav susret u Torontu postoji dobar temelj. Kanada ima u podlozi svoje politike multikulturalnost, koja omogućuje svakoj nacionalnoj i kulturnoj skupini njegovati svoje izvorne vrednote. Tako se u samom Torontu, koji je trenutno najveći grad u Kanadi i ima oko 3 milijuna stanovnika govori više od 120 jezika, organiziraju se subotnje škole, svaka nacionalna skupina priređuje vlastite svečanosti i parade. U takvom ozračju održava se i 17. svjetski susret mladeži od 23. do 28. srpnja 2002.

Priprava za susret održana je na više razina: internacionalnoj, nacionalnoj, na razini biskupija, dekanata i župa. Intenzivna priprava započela je protekle godine skupom na trgu u središtu grada, koji se zove Nathan Phillips Square, na kojem je označeno posebno mjesto gdje je Sveti Otac u prigodi svoga prvog posjeta Kanadi 1984. zapalio tzv. “Vječni plamen”. Taj je skup održan točno godinu dana prije održavanja predstojećeg susreta, 28. srpnja i nazvan je “odbrojavanje” (Countdown). Na tome skupu sudjelovali su mladi iz Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Europe i Južne Amerike uz raznolik program glazbe i govora. Na kraju tog susreta kardinal Alojzije Ambrožič, torontski nadbiskup, podrijetlom Slovenac, upalio je baklju na tom plamenu, a na njoj su zapalili svijeće predstavnici pojedinih župa i te svijeće ponijeli u svoju zajednicu da goreći na oltarima župnih crkvi simbolički pozivaju vjernike na pripravu za taj događaj. Svaka župa, naime, ima svoj župni tim koji predstavlja vezu između Središnjeg ureda i župa u provođenju različitih programa. Priprava uključuje tri glavna segmenta: molitvu kao unutarnju kohezionu snagu unutar svake zajednice za uspjeh susreta; program smještaja gostiju koji dolaze iz cijelog svijeta te materijalna potpora (bile su dvije kolekte, i svaka župa stvara svoj fond za pokrivanje troškova sudjelovanja mladih).

Tri hrvatske župe: Toronto, Mississauga i Oakville primili su oko 450 mladih iz Hrvatske. Njima će se pridružiti brojne skupine mladih i kanadskih i sjevero-američkih hrvatskih župa. Za sve njih kateheze drži zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Za hrvatsku katoličku župu u Torontu posebni je događaj bilo hodočašće križa, koji su mladi iz Kanade primili na Cvjetnicu 2000. g. od Svetog Oca i koji je obišao cijelu Kanadu, a 19. lipnja procesija je prošla i pokraj hrvatske crkve u Torontu, gdje se molila četvrta postaja križnog puta, dakako na hrvatskom. Susret sa Svetim Ocem je vrhunac toga događaja za koji su se mladi dugo pripravljali. Organizatori su, međutim, željeli, kako je rekao župnik Josip Kos, istaknuti kako je taj susret mladih koji dolaze iz različitih kulturnih, jezičnih i tradicijskih sredina prilika za duhovno obogaćenje i ohrabrenje vjere za pojedine skupine, osobito one koje žive u sekulariziranom, liberaliziranom i potrošačkom svijetu. Tako se na pojedinim plakatima mogu vidjeti natpisi: Otkrij sebe u drugima; Služiti Gospodinu; Tvoje srce je otvoreno; On (Papa) govori 15 jezika, on govori i tvojim jezikom…

Hrvatska se mladež veseli tom susretu, premda se osjeća trag potrošačkog razmišljanja i komocije, kaže velečasni Kos i dodaje kako sveukupno ozračje i događanja stvaraju napetost iščekivanja i očekivanja toga povijesnog događaja. Na pitanje koji su glavni problemi s kojima se suočava mladež općenito, a napose hrvatska u Kanadi, velečasni Kos je rekao: “Glavni problem je materijalizam i sekularizam. Oni su prisutni u ponašanju mladih, koji izvan škole traže povremeni posao, da bi s jedne strane olakšali roditeljima troškove plaćanja škole koja ovdje nije jeftina, a s druge strane da mladi ne bi bili financijski ovisni o roditeljima. Zbog toga što su dogovorili posao neki mladi neće moći sudjelovati na susretu. Dio njih će u tijeku ljeta biti u Hrvatskoj. Drugi vidljivi problem je strah od gostiju. Taj strah temelji se najčešće na navikama komocije i standarda, pa neki nisu spremni podijeliti prostor s gostima. Unatoč toga mnogi su se odazvali pozivu otvaranja doma i srca gostima, tako da ćemo smjestiti naše hodočasnike. Oni zapravo trebaju smještaj samo za noćenje, tuš i doručak, jer će u tijeku dana sudjelovati u programima susreta: kateheze, festivali, ispovijedi, križni put koji će biti u petak u središtu Toronta a u noći od subote na nedjelju bit će bdjenje s Papom na prostoru koji se zove Downsview Park. Dakako da je u takvom ozračju teško oduševiti neke mlade za aktivno sudjelovanje, no upornim radom i stvaranjem ozračja i taj problem postaje rješiv”, rekao je župnik Kos.

Jedna skupina hrvatske mladeži provodi dane u Montrealu, gdje ih ugošćuju domaći Hrvati okupljeni oko hrvatske župe sv. Nikole Tavelića koju vodi župnik fra Ilija Puljić. Mladima su se priključili i bogoslovi predvođeni vicerektorom Josipom Klarićem. Mladi hodočasnici razgledali su znamenitosti Montreala – baziliku Notre Dame i oratorij St. Joseph. U znak zahvale domaćinima mladi hodočasnici osobito Bogoslovski oktet pripremili su razne nastupe duhovnoga i nacionalnog sadržaja.