"Kršćanstvo i demokracija u europskoj budućnosti"
Camaldoli (IKA )
Na susretu u Camaldoliju kardinal Martini govorio je o Božjoj riječi u europskoj budućnosti
Camaldoli, (IKA) – Na susretu o “Kršćanstvu i demokraciji u europskoj budućnosti”, koji je u Camaldoliju započeo 12. srpnja, nastupilo je više govornika. Uvodno je predavanje o ulozi kršćanstva u Europi održao kardinal Achille Silvestrini. Teolog Squeri usredotočio je razlaganje na rečenicu da valja Cezaru dati njegovo, a Bogu Božje. Kardinal Carlo Maria Martini govorio je o riječi Božjoj u europskoj budućnosti. Istaknuo je kako je Biblija ključna knjiga europske budućnosti. Ukoliko se želi graditi jedinstvo naroda, svjesnih svojih vrednota i sposobnih promicati dijalog, pravdu i mir u svijetu, valja se osloniti na Sveto pismo koje predstavlja povijest europskih naroda, kazao je umirovljeni milanski nadbiskup. Izazov pluralizma upućen Crkvama je u tome da moraju govoriti istinu u novom svijetu. No, to nije novi način da se istina ne kaže, rečeno je 13. srpnja u Camaldoliju.
Kardinal Walter Kasper upitao se u svom razlaganju koje će mjesto imati Crkva u pluralističkoj Europi te je odgovorio kako se ono može najbolje opisati kao đakonska Crkva, kao Crkva koja služi. No, to ne znači da se Crkva mora odreći prava na istinu, pretvarajući svoje poslanje u samo dušobrižničku i terapeutsku zadaću. Crkva ne može zamisliti samu sebe kao socijalnu postaju za raznolike usluge ili kao skup sredstava za najraznovrsnije pružanje pomoći. Ne može se pomoći ljudskom biću lišavajući ga istine. Istina i samo istina oslobađa, kaže Evanđelje. Đakonska Crkva znači Crkvu koja brani istinu u njezinu oslobodilačkom, dakle terapeutskom i dušobrižničkom obilježju, kazao je predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana.
Protestantski teolog Jungel govorio je o odnosu kršćanstva, demokracije i pluralizma te razlici između države i Crkve. Opisao je današnje pluralističko društvo i demokraciju kao oblik države posebno bliz kršćanskoj zajednici. Benediktinac o. Tragan govorio je obnovi monaštva, kojemu je usred suvremenoga pluralističkog društva potrebno otvaranje te ravnoteža molitve i rada.