Zagreb, (IKA) – Hrvatski sabor razmotrio je na sjednici u srijedu 26. lipnja Konačni prijedlog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, koji definira vjersku zajednicu i propisuje uvjete njezina utemeljenja te mehanizme zaštite od mogućih zloporaba. Prijedlogom se propisuje da se kao vjerska zajednica može registrirati udruga građana, koja djeluje najmanje pet godina i ima najmanje 50 osnivača. Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač kazao je kako se predloženim zakonom nastojalo postići ravnotežu između prava na vjersko opredjeljenje i zaštite društva od mogućih zloporaba.
Donošenje zakona, koji bi trebao urediti odnose među vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, pozdravila je većina parlamentarnih klubova, no mnogi su upozorili i da zakon ne nudi jamstva da se vjerske zajednice neće utemeljivati iz spekulativnih razloga, te da je prijedlog preliberalan.

Gotovo svi saborski zastupnici suglasili su se da treba povećati broj osoba koje mogu registrirati vjersku zajednicu, ocijenivši da je 50 osnivača, koliko je predložila Vlada, premalo. Ako u Švicarskoj za to treba pedeset tisuća, onda u Hrvatskoj tu brojku svakako treba podići, zaključili su zastupnici u raspravi. Jedinstvenog mišljenja o toj brojki nije bilo, a zastupnici su procjenjivali da bi bilo potrebno od 500 do nekoliko tisuća osnivača. Zastupnici su bili različitog mišljenja i vezano uz vjerski odgoj u vrtićima i školama. Dio njih, u prvom redu iz HDZ-a, smatra da se na traženje roditelja vjerski odgoj u vrtićima mora organizirati. S tim se ne slaže SDP, koji traži da ostane odredba prema kojoj se takav odgoj može, ali i ne mora, organizirati. To je pitanje podijelilo zastupnike, a u raspravi su se čuli čak i prijedlozi o revidiranju Ugovora sa Svetom Stolicom. Neki od zastupnika ustvrdili su kako će se jako isplatiti osnivanje vjerske zajednice zadrže li se odredbe o 50 osnivača i obveza financiranja iz državnog proračuna.
O predloženom zakonu, o kojemu je rasprava završena, saborski će zastupnici glasovati u nastavku 23. sjednice.