Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predvodio je 5. lipnja u zagrebačkoj katedrali euharistijsko slavlje na slovenskom jeziku u povodu zahvalnoga hodočašća više od 200 svećenika Mariborske biskupije na čelu s mariborskim biskupom Francom Krambergerom i pomoćnim biskupima Jožefom Smejom i Antonom Stresom na grob bl. Alojzija Stepinca, koji je tijekom Drugoga svjetskog rata pomagao prognane slovenske svećenike. U misnome slavlju sudjelovali su i zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić.
Blaženi Alojzije Stepinac, čovjek vjere i na Bogu utemeljene nade je za nas danas znak, uzor i poziv kako vjerovati i kako se u životu nadati, poručio je u propovijedi zagrebački nadbiskup.
Istaknuo je kako se u arhivu Zagrebačke nadbiskupije i Biskupske konferencije od 1941. pa dalje nalaze svjedočanstva o mnogim nastojanjima što ih je nadbiskup Alojzije Stepinac na razne načine poduzimao za nasilno iseljene Slovence koji su našli utočište u Hrvatskoj. Ovdje smo danas da zajedno zahvalimo Bogu za ljudsko, kršćansko i biskupsko zauzimanje nadbiskupa Stepinca u teškim vremenima ratnog meteža, rekao je nadbiskup.
Prisjećajući se Stepinčeve beatifikacije, podsjetio je kako se ona dogodila na kraju dvadesetog stoljeća, koje je obilježeno dvama svjetskim ratovima, totalitarističkim ideologijama i režimima, čiji su spomenici mnogi logori, neobilježene grobnice nasilno ubijenih u jamama i šumama, lažni sudski postupci protiv istine i slobode savjesti.
U kršćanskoj Europi, u kojoj su znakovi vjere sve manje vidljivi, a u kojoj napreduje praktički materijalizam i sekularizacija, veoma je važno za Crkvu da se pokažu i vrednuju uvijek prisutni plodovi svetosti, poručio je nadbiskup, napomenuvši da je stoga svaka beatifikacija za nas kršćane i za naše Crkve znak nade i optimizma te potvrda crkvene plodnosti.
Odgovarajući na pitanje što je bl. Alojzije Stepinac za nas danas, nadbiskup je podsjetio na riječi Ivana Pavla II. izrečene 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Papa je tada istaknuo: “Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik”.
Tijekom 1941. godine u Hrvatsku je ukupno bilo iseljeno 354 mariborskih i oko 150 ljubljanskih svećenika, dakle više od 500, od kojih je u Hrvatskoj ostalo nešto iznad polovice, 214 svjetovnih i 53 redovnička svećenika iz Mariborske biskupije te najviše 10 svećenika iz Ljubljanske biskupije.
Riječi zahvale na kraju misnoga slavlja izrekao je biskup Kramberger.
Mariborski biskupi i svećenici hodočastit će danas i u nacionalno marijansko svetište u Mariju Bistricu.