Sofija, Rila, (IKA) – Treći dan svoga posjeta Bugarskoj papa Ivan Pavao II. započeo je u subotu 25. svibnja hodočašćem helikopterom u drevni manastir Sv. Ivana u Rili, simbol duhovnoga i kulturnog naslijeđa bugarskog naroda. U Dvorani ikona, ulaz u koju je bio prilagođen rampom, susreo se s bugarskim premijerom Simeonom Saksoburggotskim, nekadašnjim carom Simeonom.
U svom je govoru biskupima, monasima i monahinjama Bugarske i svih pravoslavnih Crkava Papa istaknuo važnost redovničkoga, samostanskog života u kršćanstvu te naglasio da i za pravoslavlje i katolištvo predstavljaju veliki dar. Svoj je govor završio riječima: “Rimski je biskup danas ovdje kako bi vam rekao da su vam i Latinska crkva i monasi Zapada zahvalni za vaše postojanje i vaše svjedočenje!”.
Nakon sastanka s bugarskim premijerom, Papa je kratko porazgovarao i s pripadnicima njegove obitelji. Papi je darovana dragocjena kutija od orahovine koju su na zahtjev bugarskog kabineta izradila trojica umjetnika. Na poklopcu su prikazani sv. Ćiril i Metod, a u njoj su pergament na ćirilici i glagoljici, izrezbarena i pozlaćena tintarnica i izrezbareno pero. Kućište je od 23-karatnog zlata, dok je odjeća svetaca od srebra.

Ivan Rilski (876-946) utemeljio je u desetom stoljeću samostan u dolini gorja oko 120 kilometara od Sofije. Povijest samostana izražava burnu sudbinu zemlje koja je svoj identitet našla u žarištu grčko-bizantskoga, turskog i ruskog utjecaja. Nakon turskog osvajanja 1395. i samostan je opljačkan, a požar sredinom 15. stoljeća uništio velike dijelove zdanja. Nekoliko stoljeća kasnije monasi su od osmanlijskih vladara ishodili dozvolu za manastir. U 18. i 19. stoljeću Rila je bila duhovno središte bugarskog preporoda i borbe protiv turske vlasti na svjetovnom području te carigradske na duhovnom te je dovela do nezavisnosti i vlastitoga pravoslavnog patrijarhata. Crkva u središtu kompleksa kao i većina današnjeg zdanja potiče iz 19 stoljeća, a u njima se čuvaju relikvije, ikone, pisma i inkunabule neprocjenjive vrijednosti. Komunističke su vlasti isprva monasima onemogućavale djelovanje, no 1968. godine započeo je novi procvat. Trenutno u njemu živi 7 monaha, među kojima i iguman manastira biskup Joan, koji dobro poznaje Katoličku Crkvu jer je, kao što se prisjetio i Sveti Otac u svom govoru, kao izaslanik patrijarha Ćirila sudjelovao na II. vatikanskom saboru. Od 1983. rilski manastir nalazi se na popisu svjetske kulturne baštine.
U tijeku svečanosti jedan je policajac na dužnosti na prvom katu manastira imao epileptički napad te je prevezen u bolnicu u Sofiji, javila je bugarska agencija.
Poslijepodne se Papa u Apostolskoj nuncijaturi u Sofiji susreo s velikim muftijom i predstavnicima muslimanske zajednice, te s predstavnicima evangeličkih Crkava. Muftija Selim Mehmed izjavio je da je s Papom razgovarao o nadi za mir u svijetu, istaknuo kako bugarski muslimani žele Papi dobro zdravlje te poručio da će mu pomagati u njegovim nastojanjima za mir u svijetu. Mehmed je prvi muslimanski vođa koji se s Papom susreo u Bugarskoj, a osobno poznaje Ivana Pavla II. sa susreta u Vatikanu krajem protekle godine.
Papa je zatim posjetio katoličku konkatedralu latinskog obreda posvećenu sv. Josipu, u kojoj je blagoslovio kip blaženog Ivana XXIII., te poželio da kamen potreban za skoru izgradnju nove katedrale, bude slika živog kamena, “koji ste po svom Krštenju pozvani da postanete i vi”, kazao je Papa. Zatim se Sveti Otac zadržao u katoličkoj katedrali bizantsko-slavenskog obreda Usnuća (Uznesenja) Blažene Djevice Marije. Tom se prigodom ponovno prisjetio blaženog pape Ivana XXIII. te crkvi darovao njegovu relikviju. Kao mladi biskup, budući papa Roncalli živio je u Bugarskoj 10 godina, te je u bugarskom narodu ostavio dragu uspomenu koja je i danas vrlo živa. Katolički arhimandrit Giorgio Elderov, posvjedočio je novinarki Radio Vatikana kako je papa Ivan XXIII. tijekom audijencije dvadeset dana prije svoje smrti, kazao arhimandritu Elderovu: “Kada završimo Sabor, posjetit ću vas”. I nije to uspio učiniti. Sada, s papom Ivanom Pavlom II., kao da se i papa Roncalli vratio u Bugarsku, kazao je arhimandrit.
O Papinim riječima u vezi s navodnom “bugarskom vezom” u atentatu na Svetog Oca 1981. godine, premijer Simeon Saksoburggotski je za Radio Vatikan kazao: “Te riječi znače da nam je Sveti Otac… ne mogu reći ‘oprostio’, jer ne dolikuje, ali kazao je jednostavno da nikada nije sumnjao u nas Bugare. A to je za nas toliko velika radost, da ju je teško objasniti”. Dodao je kako od ovoga Papina pohoda Bugarskoj očekuje da Europa shvati da je i njegova zemlja europska zemlja, jer, prema premijerovim riječima, “ljudi to ponekad zaborave…”.
Papa je toga dana izrazio priznanje za izvrsnu organizaciju mjera sigurnosti, za što je i osobno zahvalio direktoru Nacionalne sigurnosne službe generalu Dimitru Vladimirovu.