Sofija, (IKA) – Drugi dan posjeta Bugarskoj, u petak 24. svibnja, kada je zemlja slavila nacionalni blagdan svetih Ćirila i Metoda, dan bugarske kulture i literature, papa Ivan Pavao II. započeo je privatnom misom u kapeli Apostolske nuncijature u Sofiji. Papa se zatim papamobilom uputio u Predsjedničku palaču, gdje se, nešto kasnije no što je bilo najavljeno, susreo s bugarskim predsjednikom Georgijem Parvanovim. Poruka otvaranja i nade koju je Sveti Otac donio u Bugarsku, odjeknula je i u predsjednikovim riječima. Parvanov je istaknuo koliko je Papin dolazak važan za otvaranje zemlje Europi, za izgradnju budućnosti u demokraciji, miru, snošljivosti, te odbijanju nasilja i fundamentalizma.

Papa je govorio o Bugarskoj kao kršćanskoj zemlji, zahvaljujući propovijedanju svetih Ćirila i Metoda te istaknuo kako vjernost Evanđelju nije oslabila niti “tijekom duge i oštre zime totalitarnoga sustava”. Ponovno je potvrdio da je svaka religija pozvana promicati pravdu i mir među narodima, praštanje, život i ljubav. Pozvao je potom bugarski narod na jedinstvo i slogu, na putu zakonitosti i demokracije, te da zaštite obitelj i obrane slabe i potrebite. Kršćanstvo je u korijenima povijesti i kulture “ove zemlje koja je danas most između istočne i južne Europe, duhovno raskrižje, gostoljubiva zemlja i nova mogućnost međusobnoga razumijevanja”, zaključio je Sveti Otac. U vezi sa zahtjevom Bugarske da postane punopravnim članom Europske unije, u zajedničkom priopćenju danom nakon susreta, Sveti je Otac podržao taj zahtjev. Balkan je dio Europe, poručuje se u priopćenju. I dok se sa zadovoljstvom ističe kraj sukobâ, sada valja ostvariti uvjete kako bi se cijelo to područje pretvorilo u miroljubivo područje. Papa je u razgovoru s predsjednikom još jednom istaknuo kako nikada nije vjerovao u umiješanost Bugarske u pokušaj njegova ubojstva 1981. godine.
Papa je zatim u prigodi blagdana posjetio katedralu Sv. Aleksandra Nevskog, pred kojom su se vjernici okupljali od ranih jutarnjih sati. Kao i svi predstavnici građanske i crkvene vlasti tako je i Papa svojim pohodom počastio svete Ćirila i Metoda, položivši cvijeće pred njihovim spomenikom ispred Nacionalne knjižnice u Sofiji. No, za njega to nije bio puki protokol, jer je upravo Papa, Slaven, tu dvojicu braće g. 1980. proglasio zaštitnicima Europe.

Podjela među kršćanima je “sablazan” i “šteti naviještanju Evanđelja svakom stvorenju”, rekao je Papa u tijeku povijesnog susreta s patrijarhom Maximom i Svetim Sinodom Bugarske pravoslavne crkve u patrijarhalnoj palači. Premda je “puno jedinstvo među Crkvama upoznalo bolne razdore u tijeku povijesti, udaljavanje katolika i pravoslavnih nije nikada u njima umanjilo želju da ponovno uspostave puno crkveno zajedništvo”, rekao je Papa. Primjer jedinstva pružili su upravo sveti Ćiril i Metod. Papa ih je nazvao duhovnim mostom između istočne i zapadne tradicije, koje utječu u jedinstvenu veliku opću tradiciju, ali i uzorima zauzimanja u procesu europskog ujedinjenja. “U traženju svog identiteta taj se kontinent mora vratiti svojim kršćanskim korijenima. Cijela Europa, zapadna i istočna, očekuje zajedničko zauzimanje katolika i pravoslavnih u obrani mira i pravde, čovjekovih prava i kulture života”, rekao je Papa.
Zahvalivši patrijarhu Maximu i pravoslavnom Sinodu što su dopustili prvi posjet nekog pape u povijesti Bugarskoj, Ivan Pavao II. nazvao je taj susret znakom progresivnog rasta u crkvenom zajedništvu i ostvarenjem “duboke želje, koju sam dugo gajio u srcu”. “Mnogobrojni kontakti između Katoličke crkve i Bugarske pravoslavne crkve”, započeti Drugim vatikanskim koncilom, zaključio je Papa nakon što je razmijenio “poljubac mira” s Patrijarhom, “pozitivno će utjecati također na teološki dijalog” u kojem su katolici i pravoslavni zajednički zauzeti putem Međunarodne mješovite komisije.
Papin govor, dar relikvija sv. Dazija, Papin osobni dar Patrijarhu kipića Dobrog Pastira, te stavljanje bugarskoj pravoslavnoj zajednici u Rimu za liturgijsko korištenje crkve Sv. Vinka i Anastazija, koja potječe iz druge polovice XVII. st., a nalazi se u rimskom središtu kod Fontane di Trevi, stvorile su bratsko ozračje. Sv. Dazije je mučenik, ubijen 303. godine u progonima kršćana u doba cara Dioklecijana u Durostorumu, bugarskom gradu kojeg su uništili Avari 597. godine. Relikvije su se čuvale i častile u Anconi od VI. stoljeća.
Kardinal Kasper je nakon susreta rekao kako se ekumenizam sastoji od osobnih susreta i psihologije. Istaknuo je da se toga dana u patrijarhalnoj dvorani zacijelo nešto dogodilo – pomoću Duha Svetoga, vremešni Papa došao u poniznosti, vjerojatno je otvorio novo razdoblje u odnosima između Katoličke crkve i Pravoslavne bugarske crkve.

Nakon ručka s katoličkim bugarskim biskupima u Apostolskoj nuncijaturi, Papa se susreo s predstavnicima židovske zajednice u Bugarskoj, kojih ima oko 5.000 te u Palači kulture s predstavnicima svijeta kulture i znanosti.
Osvrćući se na djelatnost svete braće Ćirila i Metoda, na njihovu ulogu kao suzaštitnika Europe, Papa je istaknuo kako ih se s pravom naziva ne samo slavenskim apostolima, već i ocima slavenske kulture. “Kultura je način izražavanja utjelovljen u povijest identiteta jednog naroda. Kultura hrani duh naroda, koji se prepoznaje u određenim vrednotama, a izražava se određenim simbolima. Svjedočanstva te kulture su i brojni manastiri preko kojih je kršćanstvo prešlo i u druge predjele Europe, počevši od Rumunjske, pa do starih kijevskih Rusa odakle se proširilo i dalje sve do Moskve”, rekao je Papa i istaknuo doprinos svete braće u stvaranju zajedničkih kršćanskih vrednota na europskom kontinentu. Osvrnuvši se na prošlost, Papa je primijetio kako uz Europu kulture sa svojim filozofskim, umjetničkim i vjerskim pokretima postoji i Europa rada sa svojim tehnološkim i informatičkim dostignućima. Postoji nažalost i Europa diktatorskih režima i ratova, Europa krvoprolića, suza i strašnog divljaštva. Možda se upravo zbog tih gorkih iskustava pojavljuju skepticizam i ravnodušnost, pred kojima se ruše sva moralna načela osobnoga i društvenog života. Pred tom tragedijom potrebno je reagirati i iznova pronaći pravi identitet Europe, a to su kršćanski korijeni, koje je usadio sv. Benedikt zajedno sa svetom braćom Ćirilom i Metodom.
Ovih je dana u Bugarskoj izdan Katekizam Katoličke Crkve, koji organski i sintetički sadrži bitne i temeljne istine katoličkog nauka o vjeri i moralu i Papa se osvrnuo na taj važan pothvat Katoličke crkve. “Htio bih ga simbolički predati i onima koji, premda nisu katolici, priznaju zajedno s nama krštenje, jer će tako izbliza moći upoznati nauk Katoličke crkve”, rekao je Papa i povjerio bugarskim djelatnicima kulture, znanosti i umjetnosti kako je uvjeren da će uspješno ostvariti povjereni im zadatak za čuvanje i prenošenje kulture, znanosti i umjetnosti novim naraštajima.
Brojnim inozemnim biskupima koji sudjeluju u Papinu pohodu Bugarskoj, pridružio se 24. svibnja i đakovački i srijemski Marin Srakić.