Venecija, (IKA) – “Vjera poziva na obraćenje i u ovom se slučaju mora govoriti o pravom ekološkom obraćenju”, rekao je 23. svibnja zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u propovijedi na misi u bazilici San Giorgia u Veneciji kojom je zaključen prvi radni dan Četvrtog savjetovanja europskih biskupskih konferencija posvećenog temi stvaranja. Na početku svoje propovijedi, podsjećajući na dio izvješća o Stvaranju iz knjige Postanka, nadbiskup Bozanić je rekao kako, pogledamo li na vremenska razdoblja, “opažamo kako je današnje iskorištavanje prirode popratna pojava razdoblja u kojima se uvelike udaljilo od kršćanske vjere te se okrenulo prosvjetiteljskim i imanentnim poimanjima svemira”. Više no “repertoar izvora kojima možemo raspolagati ad libitum” zemlja je “mjesto u kojem čovjek zamjećuje iskustvo života kao dara”.
U nastavku svoje propovijedi nadbiskup Bozanić je ukazao na potrebu da “moralni značaj odnosa između čovjeka i okoliša bude odgovorno priznat” te da se promiče “razvoj koji će biti etički vrednovan”. Prema nadbiskupu Bozaniću temeljni stavovi koje treba promicati su: “Poštivanje, a poštivati prirodni okoliš znači čuvati mogućnosti koje je Stvoritelj u njega postavio i od kojih polazi ljudski zahvat. Umjerenost što ju iziskuje opće dobro cijelog čovječanstva i osobito briga za gospodarski najsiromašnije zemlje. Pozornost prema kvaliteti života. Čovjekov zahvat ne mora samo poštivati prirodni okoliš, već i svakodnevnu životnu sredinu”.

Ti kriteriji, istaknuo je nadbiskup Bozanić, “moraju prije svega nadahnjivati odluke i izbore pojedinaca”. To je odgovornost koju svatko mora preuzeti ponaosob. “Vjera poziva na obraćenje i u ovom se slučaju mora govoriti o pravome ekološkom obraćenju”, rekao je nadbiskup Bozanić. “Ekološka osjetljivost, kada je ispravno shvaćena, nije ništa drugo do drugi vidik kršćanske askeze. Ona zahtijeva da pojedinci posvijeste probleme okoliša i uz to vezanih vrijednosti. To mora voditi skromnijem načinu života, pozornijem na korištenje određenih dobara, zabrinutijem za rasipnosti i neumjerenosti potrošačkog mentaliteta”, rekao je zagrebački nadbiskup. “Mi smo zabrinuti u prvom redu, jer čovjek, nepromišljenim i nemoralnim djelovanjem, gubi svoj najdragocjeniji dar, Božje prijateljstvo, i gubi ga zauvijek; zabrinuti smo zlom, jer je svaki nepromišljen i nerazuman čin to već po samom sebi, a ne samo po svojim posljedicama”, upozorio je nadbiskup Bozanić. On je stoga na kraju podsjetio na dužnost odgovornog postupanja, pri čemu nisu dostatni apstraktna retorika o obvezama ili općenita apeliranja na poštivanje života, zemlje i okoliša.