Crkve u Europi opetovano traže spomen Božjeg imena u Ustavu EU-a
Rim
Crkve u Europi pozorno prate radove na Ustavu i u tu su svrhu ustanovili radnu skupinu koja će izraditi prijedloge
Rim, (IKA) – “Budući Ustav Europske unije mora sadržavati spomen Boga i transcendentnog, priznavanje temeljnih prava, uključujući vjersku slobodu, traženje općeg dobra i načelo supsidijarnosti”, samo su neke od točaka sadržanih u “prilogu”, predstavljenom 22. svibnja u Bruxellesu, koji biskupi COMECE-a, Vijeća biskupskih konferencija zemalja članica Europske unije, nude raspravi o europskom Ustavu sa svoga plenarnog zasjedanja u belgijskome glavnom gradu. Crkve u Europi, kao što je poznato, pozorno prate radove na Ustavu i u tu su svrhu ustanovili radnu skupinu koja će izraditi prijedloge. “Europska unija”, kaže se u dokumentu COMECE-a, “da bi služila općem dobru, kako unutar tako i izvan svojih granica, treba politiku solidarnosti”. Biskupi COMECE-a zato “predlažu da se traženje općeg dobra stavi među glavne ciljeve rasprave o Ustavu EU-a”.
Važno mjesto u dokumentu zauzimaju religije koje “imaju sposobnost nadahnuti obnovu društva” dajući “odlučujući” prinos u “izgradnji našeg identiteta. “Crkve i religije”, ističu biskupi, “predstavljaju, čuvaju i njeguju temeljne vidike, duhovne i vjerske, koji su u temelju europske građevine”. Zbog toga “osobitog prinosa” Crkve i vjerske zajednice “morale bi biti prepoznate u budućoj raspravi o Ustavu EU-a”, koji bi, predlaže dokument, “morao pružiti mogućnost institucionalnoga dijaloga između europskih ustanova i Crkava i vjerskih zajednica”. Budući ustavni zakon EU-a, dodaju biskupi COMECE-a, “morao bi sadržavati deklaraciju br. 11 priloženu završnom Aktu Amsterdamskog sporazuma, u kojem se potvrđuje poštivanje statusa Crkve i vjerskih zajednica na isti način na koji su priznate od svake države članice”.