Istina je prava novost.

Kardinal Schönborn u Splitu

Skupina umjetnika Bečke nadbiskupije pod vodstvom kardinala priredila izložbu sakralne umjetnosti IMAGO 2002. Izložbu je otvorio nadbiskup Barišić ujedno zahvalivši gostima što su tim događajem obogatili jubilej splitske Crkve – 1.700 godina mučeništva sv. Dujma, kao i nastanka grada Splita.

Split, (IKA) – U splitskoj palači Milesi u dvorani HAZU-a gradu Splitu i Splitsko-makarskoj nadbiskupiji predstavila se 16. svibnja skupina umjetnika Bečke nadbiskupije IMAGO, pod vodstvom bečkog nadbiskupa kardinala Christopha Schönborna, otvarajući izložbu sakralne umjetnosti IMAGO 2002. Nakon izložbi, koje su do sada održali u Beču, Rimu, Sevilli, to je prvi put da se otvaraju prema zemljama koje su nekada bile odijeljene od cjeline Europe komunističkim zidom. Izložbu je otvorio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji je uputio riječi pozdrava kardinalu Schoenbornu i bečkim umjetnicima i zahvalio im se što su tim događajem obogatili jubilej splitske Crkve – 1.700 godina mučeništva sv. Dujma, kao i nastanka grada Splita. Preko njih i austrijskog veleposlanika Hansa Knitela, nadbiskup se zahvalio austrijskom narodu za dobre odnose koje je gajio s hrvatskim narodom i za pomoć kad nam je bilo najpotrebnije.

O ljepoti i značenju umjetnosti u današnje vrijeme nadbiskup Barišić je istaknuo: “Umjetnost, pera – riječi, kista – slike, nota – glazbe daje i spašava dušu tehnološko-hladnom svijetu, povezuje nas međusobno i uzdiže nas prema onoj Ljepoti koja je izvor svake ljepote. Svaka, a posebno sakralna umjetnost, doprinosi humanizaciji svijeta i u ovom konfliktnom svijetu postaje vidljivi i vjerodostojni znak nade i otvorenosti prema transcendenciji. Umjetnost, a posebno likovna, preko svojih slika, forme i boja pomaže nam otkriti i odnos nas ljudi – slike i Stvoritelja, čija smo slika. Dok se nekada mislilo da je sakralna umjetnost – Biblia pauperum samo za nepismene, danas je njen govor postao prikladan, čitljiv i razumljiv svima. Govor slike je daleko prikladniji izraziti misterij, nego sam govor riječi, koji je ograničen u svom izričaju. Govor umjetnosti – govor slike nije nametljiv i daleko više je dijaloški otvoren. Slika u svojoj šutnji jače govori o misteriju i na svoj način više poštuje osobu koja stoji pred njom. Zato su umjetnička djela, a posebno sakralna umjetnost, široko otvoreni prozori prema transcendenciji. Ljepota je jedno od Božjih imena. Svaki oblik lijepoga nije ništa drugo nego participacija na božanskoj ljepoti. Umjetnik, izražavajući jedan vid lijepoga, postaje Božji glasnik. Dok je prirodu Dante Alghieri nazvao kćerkom, umjetnost on nazva unukom Božjom”.

Nazočne je pozdravio i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, koji je istaknuo kako je u današnjem svijetu teško preko umjetnosti svjedočiti kršćansku vjeru, pripadnost i korijene. Istaknuo je da se umjetnici skupine IMAGO trude upravo to: svjedočiti riječju, slikom i glazbom svoju kršćansku pripadnost, te pokušavaju na svojstven način unijeti u današnji svijet kršćanskog duha. Tako oni na svoj način postaju misionari i nositelji nove evangelizacije i daju poticaja i drugima, osobito mladima, da se ne boje poći istim putem. Kardinal Schönborn izrazio je želju da će se preko takvih inicijativa umjetnici, koji u različitim zemljama rade nadahnuti istim duhom, upoznati i povezati, te onda i zajednički svjedočki nastupati, kao što je to slučaj suradnje umjetnika IMAGO i talijanskih umjetnika iz Rima, Palerma, Firence, od kojih su neki došli i u Split zajedno s organizatorima toga projekta.
Neposredno prije otvaranja izložbe riječ pozdrava izrekao je i austrijski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Knitel. Zahvalio je i nadbiskupu Barišiću i kardinalu Schönbornu za ostvarenje te vrijedne izložbe, koja je na putu daljnje suradnje i zbližavanja dvaju naroda i država.

Uvodni dio programa u izložbu bio je obogaćen pjevanjem Splitskoga djevojačkog zbora pod ravnanjem prof. Danice Zajić, nakon čega su se predstavili i bečki umjetnici. Najprije su održali kraći prigodni koncert sastavljen od glazbe, pjesme i poezije. Kao sopran nastupila je Maria Brojer, za glasovirom je bio Werner Pelinka, a Roland Horvat je pokazao ljepote zvuka bečkog roga. Uz njih su svoje pjesme krasnoslovili Christine Gouly-Lichtenegger, Josef Hofmann, Ilse Pauls i Otto Vicenzi. Kao svojevrsna atrakcija i iznenađenje bio je glasovirski nastup Ortnera, nekadašnjeg veleposlanika Republike Austrije pri Svetoj Stolici.