Split, (IKA) – “Hrvatska u izazovima globalizacije” naslov je posljednjeg predavanja u sklopu Vjerske tribine u ovoj akademskoj godini, održanog 13. svibnja u dvorani sv. Jeronima u splitskoj konkatedrali Sv. Petra. Predavanje je održao profesor upravne znanosti na pravnom fakultetu i postdiplomskom studiji u Splitu prof. dr. Duško Lozina.

Govoreći o pojmu globalizacije i njegovoj genezi, dr. Lozina je, između ostalog, naznačio da se taj pojam razvija 80-90-tih godina proteklog stoljeća u razdoblju silaska sa svjetske scene komunističkog projekta u čiji se softiciraniji nadomjestak razvija. Riječ je o procesu gospodarskoga, socijalnog i političkog djelovanja temeljenom na tehničkome napretku u prvom redu, prema ocjeni predavača, usmjerenom prema određivanju pravila igre zemljama trećeg svijeta te nekadašnjega komunističkog bloka. Dr. Lozina je istaknuo i više sinonima globalizacije: mondizacija, amerikanizacija, planetarizacija, mekdonaldizacija i dr. Kao zaštitne znakove globalizacije naznačio je velike multinacionalne tvrtke kao Coca-Cola, Pepsi, Levi’s i dr. Istaknuo je i značaj informatizacije u globalizaciji, pa sad ona ima vrijednost koju je prije imala energija. U drugom dijelu predavanja prof. Lozina je, između ostalog, istaknuo i duboku polarizaciju suvremenog svijeta u kojem je velikoj većini stanovništva nisu dostupne ni temeljne civilizacijske svečanosti. Govoreći o protuglobalizacijskim trendovima, predavač je istaknuo zahtjeve za ukidanjem dugova nerazvijenim, reformom međunarodnoga financijskog sustava (Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke) i donošenje novih pravila međunarodne trgovine.

U dijelu predavanja o hrvatskom iskustvu globalizacije, predavač je istaknuo hendikep neuspjeha našega privatizacijskog modela, koji nažalost još drastičnije rabi i nova vlast, potom je istaknuo i brojne umirovljenike na rubu socijalne bijede i suverenitet u odnosu na zadani uvjet regionalne suradnje kao preduvjet bilo kakvoj europskoj integraciji. Zaključujući predavanje dr. Lozina je istaknuo poraznost naše pozicije objekta procesa, navodeći da aktualna vlast u Europskoj uniji vidi jedini lijek i sredstvo hrvatskim problemima. Potrebnim je ocijenio mijenjanje takve pozicije u poziciju subjekta svojih interesa. Dr. Lozina je lažnom ocijenio dilemu eurofobili ili eurofili, jer je riječ o načinu na koji ćemo biti tretirani u procesu integracije. Na kraju je istaknuo važnost globalizacije solidarnosti u odnosu na hedonizam.