Rim, (IKA) – “Mi, francuski i njemački kršćani, vjerujemo da Europska unija, rezultat pomirenja naroda zapadne Europe, može odigrati temeljnu ulogu za promicanje mira na europskom kontinentu i u ostatku svijeta”, tim riječima započinje zajednička izjava komisija “Pravda i mir” biskupskih konferencija Francuske i Njemačke. Izjava, pod nazivom “Neka Europska unija služi miru”, upućena je u povodu 8. svibnja, na dan pobjede saveznika koja je dovela do završetka drugoga svjetskog rata. Veliki dio dokumenta je posvećen međunarodnim prilikama. Podsjećajući kako su “zemlje Europske unije dovoljno upoznale vjerske ratove u svojoj povijesti da upoznaju opasnosti koje uključuje vjerski ekstremizam”, dvije crkvene komisije posebno progovaraju o arapskom svijetu i traže od Europe da s još većom snagom oživi proces pokrenut u Barceloni o suradnji među zemljama Sredozemlja. Crkve u Francuskoj i Njemačkoj izražavaju uvjerenje “da dijalog između Unije i arapskoga i islamskog svijeta ne samo da je moguć, već mora biti jedna od bitnih sastojnica za uklanjanje napetosti”. Što se tiče Svete zemlje, osim što potiče na veću suradnju Francuske i Njemačke, dokument ponavlja i prijedloge međunarodne zajednice za rješavanjem sukoba: priznavanje i jamčenje prava na život od strane Izraela; povlačenje Izraela s okupiranih područja i stvaranje palestinske države, ne zaboravljajući pritom pronaći rješenje na problem izbjeglica te poduzeti učinkovite mjere “za sprječavanje da terorističko nasilje čiji su ciljevi prije svega civilna pučanstva, ne donosi stalno nove žrtve”.

Komisije su se također založile za dosljednu i jedinstvenu vanjsku politiku Europske unije, što do sada nije u dovoljnoj mjeri ostvareno budući da zemlje EU-a nastavljaju provoditi nacionalne interese na štetu djelotvornosti djelovanje Unije. Crkvene komisije također ističu da “korištenje nasilja uvijek zlo, također i kada se koristi kako bi se suprotstavilo većem zlu”, da pribjegavanje oružanoj sili mora biti “pod strogim uvjetima”, da “mora postojati moralni razlog za intervenciju”, da se “poštuje okvir međunarodnih zakona”, da se “pazi da predviđene štete ne budu veće od zla koje se želi suzbiti” te da se “nakon oružane intervencije pripremi politički projekt koji ima za cilj spriječiti da se ne ponove situacije nepravde i teške prijetnje”.