Marulićeva večer u Sinju
Sinj
U ovogodišnje splitske “Marulićeve dane” uključila se i Matica hrvatska iz Sinja, a Sinjani su u svome gradu doživjeli prvi put susret s Markom Marulićem.
Sinj, 25. 4. 2002. (IKA) – U ovogodišnje splitske “Marulićeve dane” uključila se i Matica hrvatska iz Sinja, a u četvrtak 25. travnja Sinjani su u svome gradu doživjeli prvi put susret s Markom Marulićem. U dvorani Franjevačkoga samostana u ime Matice hrvatske sudionike “Večeri s Marulićem” pozdravio je Marko Duvnjak, koji je predstavio i vodio program.
Akademik Mirko Tomasović odgovarajući na pitanje zašto slavimo Marulićeve obljetnice, najprije je pojasnio naziv “otac hrvatske književnosti”, kako je nazvan veliki Splićanin. On je naime pisac koji je stvorio prvi hrvatski ep “Juditu” i time pokazao da je hrvatski jezik toliko razvijen da se na njemu mogu pisati zrela pjesnička djela. Osim toga, svojim epom Marulić je potaknuo druge hrvatske književnike da pišu materinskim jezikom.
Fra Gabrijel Jurišić govorio je o Maruliću kao učitelju kršćanske Europe i upozorio da je on prvotno europski pisac, jer je glavna djela pisao za europske čitatelje na latinskom jeziku. Za nekoliko stoljeća niti jedno njegovo djelo nije tiskano u Hrvatskoj, a u europskim gradovima je objavljeno više od 180 izdanja njegovih djela na latinskom i oko 170 izdanja prijevoda na češki, engleski, flamanski, francuski, mađarski, njemački, portugalski, slovenski, španjolski, talijanski, pa čak i japanski. Mnogi su ugledni ljudi čitali Marulića, primjerice pape Leon X. i Hadrijan VI, kraljevi, teolozi i sveci Ignacije Lojolski, Karlo Boromejski, Filip Howard, Petar Kanizije, Franjo Saleški, Toma Morus i drugi. Posebno je zanimljivo kako je fra Luj iz Granade, dominikanac preveo Marulovu pjesmu o Isusu na križu na španjolski, pa se je tako proširila po Južnoj Americi da je i danas smatraju narodnom pjesmom. Kada je Papinsko vijeće za kulturu organiziralo Međunarodni simpozij o Maruliću, kardinal Paul Poupard nazvao je Marka “katoličkim humanistom i modelom i uzorom kršćanina za treće tisućljeće”.
Bratislav Lučin, ravnatelj Marulianuma istaknuo je da je pri kraju XX. stoljeća Marulić doživio “renesansu”. Prvi put izlaze njegova “Opera omnia”, osnovan je zavod “Marulianum”, desetak godina se održavaju znanstveni skupovi i izlazi zbornik “Colloquia Maruliana” u kojemu je objavljeno više od 200 znanstvenih studija i članaka, a “Judita” je prevedena na mađarski, njemački, talijanski i francuski. Prevodi se i na španjolski.
Francisco Javier Juez Galvez, sveučilišni profesor iz Madrida prikazao je kako je Iberski poluotok prihvatio Marulića od brojnih originalnih djela do prijevoda i prijenosa u Južnu Ameriku, Indiju i Kinu. Prikazao je nedavne izložbe u Lisabonu i Madridu. Ulomke iz Marulićevih djela čitao je Josip Genda, glumac HNK u Splitu. (j05041hr/gj/kj)