Istina je prava novost.

PAPA PRIMIO BISKUPE IZ NIGERIJE

Svoj je govor nigerijskim biskupima Sveti Otac završio važnim pastoralnim savjetom: “Otvorenost, čestitost i prozirnost, trebali bi uvijek biti prepoznatljivi znak svega onoga što Crkva čini, svih njenih duhovnih, odgojnih i društvenih inicijativâ, kao i svakoga vidika njezine administrativne djelatnosti”.

Vatikan, 20. 4. 2002. (IKA) – U nastavku pohoda “ad limina” biskupa iz Nigerije, papa Ivan Pavao II. primio je danas, 20. travnja, skupinu biskupa te afričke zemlje. Premda međuvjerski dijalog u Nigeriji napreduje, u nekim predjelima s muslimanskom većinom, vjerska je sloboda postala opasna vrednota. Postoje područja u kojima su sljedbenici islama nametnuli zakon Kurana u čitavim državama Nigerijske federacije, negirajući vjernicima drugih religija pravo na slobodno izražavanje svoje vjere. Koliko je situacija ozbiljna, istaknuo je i sami Sveti Otac u svom govoru biskupima te ih potaknuo da o tome “govore hrabro i odlučno predstavnicima izvršne vlasti, ali i svakoj pojedinoj osobi dobre volje. Treba podsjetiti da je svaka vlast dužna osigurati da temeljna jednakost građana pred zakonom ne bude nikada povrijeđena, otvoreno ili na tajnoviti način, zbog vjerskih razloga”. Napomenuvši potom kako se upravo u Nigeriji nalazi jedan od najvećih katoličkih naroda na “Crnom kontinentu”, te stoga ima mnogo svećeničkih i redovničkih zvanja što joj omogućuje slanje svojih misionara u druge dijelove afričkoga kontinenta. Papa je pohvalio i napore krajevne Crkve u promicanju dijaloga i pomirenja u političkom životu, koji su posebice došli do izražaja u ovom trenutku prijelaza iz vojne diktature u demokraciju, pri čemu nisu rijetki izgredi i nasilje. Sveti je Otac potom govorio o katoličkom identitetu koji valja ojačati ispred širenja sljedbi i novih religioznih pokreta, ali i o obitelji koju treba zaštititi od poligamije, razvoda, pobačaja, prostitucije, kao i nepromišljene seksualnosti koja širi zarazu sidom. Na posljetku, Papa se zadržao na životu Crkve u Nigeriji, napomenuvši kako svećeništvo treba gledati kao služenje, a ne kao prestižni položaj, ili kao sredstvo za društveni i ekonomski rast u odnosu na okolinu iz koje se dolazi, te podsjetio na neophodnost, za redovnike i redovnice, djelotvornoga svjedočenja pred svijetom, usredotočujući se na duhovni život i ostajući vjerni zavjetima čistoće, siromaštva i poslušnosti. Svoj je govor nigerijskim biskupima Sveti Otac završio važnim pastoralnim savjetom: “Otvorenost, čestitost i prozirnost, trebali bi uvijek biti prepoznatljivi znak svega onoga što Crkva čini, svih njenih duhovnih, odgojnih i društvenih inicijativâ, kao i svakoga vidika njezine administrativne djelatnosti”. (j04482hr/rv/mjv)