Istina je prava novost.

CRKVA DANAS MOLI ZA MIR U SVETOJ ZEMLJI

Na današnji blagdan Božjeg milosrđa u cijeloj se Crkvi prema izričitoj Papinoj želji moli za mir u Svetoj zemlji zbog tvrdokornog odbijanja obaju sukobljenih strana u Svetoj Zemlji da odustanu od puta odmazde, vraćanja istom mjerom i osvete.

Zagreb, 7. 4. 2002. (IKA) – Na današnji blagdan Božjeg milosrđa u cijeloj se Crkvi prema izričitoj Papinoj želji moli za mir u Svetoj zemlji zbog tvrdokornog odbijanja obaju sukobljenih strana u Svetoj Zemlji da odustanu od puta odmazde, vraćanja istom mjerom i osvete. Papa je sve kršćane pozvao da danas mole Boga koji jedini može promijeniti ljudska srca čak i onih najupornijih. Blagdan Božjeg milosrđa ustanovio je upravo papa Ivan Pavao II. prigodom proglašenja svetom sestre Faustine Kowalske, u jubilarnoj 2000. godini. Sveta Faustina Kowalska umrla je 1938. u trideset i trećoj godini života. Bila je mističarka i primila je od Boga poruku o Božjem milosrđu prema suvremenom čovječanstvu, koju Papa priopćava cijeloj Crkvi, a svrha mu je rasvijetliti put ljudima trećeg tisućljeća, na kojem ne nedostaju bolna iskustva, ali ni svjetlo Božanskog Milosrđa. Stoga je Papa na početku pontifikata objavio dokument “Dives in misericordia”. “Pred Božjim milosrđem na sve valja odgovoriti samo opraštanjem a ne nasiljem i mržnjom”, rekao je o. Giuseppe Bart, voditelj Centra za duhovnost Božanskog milosrđa u Rimu, u razgovoru s novinarom Radio Vatikana. Ujedno je spomenuo kako je sveta Faustina u svom dnevniku zapisala da će iz Poljske doći iskra koja će pripraviti svijet za drugi Kristov dolazak. Papa potiče na molitvu Božjem milosrđu upravo pred tolikim oblicima zla koje muči čovječanstvo, osobito sada, nakon terorističkih čina u rujnu prošle godine i sukoba u Svetoj zemlji. Sveti Otac se s pouzdanjem obraća Božjem milosrđu kao što je to učinio i prigodom sukoba na Balkanu, kad je rekao da se uzda u Isusa. Tim se riječima pouzdanja iz boli i patnje uvijek izlazi na svjetlo i nalazi put nade. Život svete Faustine bio je duboko pouzdanje u Boga i milosrđe prema bližnjima. Onaj koji promatra milosrdnog Krista, vidi i svoju braću drugačijim očima, osjeća prema njima velikodušnost i milosrdno im oprašta, zaključio je o. Giuseppe Bart. (ika-servis/rv)