Vatikan, 5. 4. 2002. (IKA) – Najnovije Papino zdravstveno neraspoloženje izazvalo je u novinarskim krugovima nagađanja o njegovoj mogućoj ostavci i mogućim nasljednicima. Tu je novinarsku znatiželju još više podgrijao predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, koji je u razgovoru za njemački dnevnik “Die Welt” iznio mišljenje da bi novi Papa mogao biti crnac. Takav bi izbor – prema njegovom mišljenju – bio znak pozornosti Crkve prema Trećem svijetu. “Na Zapadu unatoč brojnih osuda rasizma još uvijek postoje predrasude prema Trećem svijetu. Na afričkom kontinentu ima mnogo ljudi, kojima se treba diviti i koji bi bili u stanju obavljati papinsku dužnost”, rekao je kardinal Ratzinger i zaključio kako teoretski postoji mogućnost da idući Papa bude izabran među članovima kardinalskog zbora koji potječu iz Afrike. To bi, prema njegovim riječima, bio lijepi znak za cijelo kršćanstvo. Na afričkom kontinentu ima 17 kardinala. Trenutno bi ih 11 sudjelovalo u konklavama, jer još nije navršilo 80 godina.
Sigurno bi to bio znak pozornosti prema mladoj kršćanskoj zajednici na afričkom kontinentu, koja se suočava s teškim vjerskim, društvenim i političkim problemima. Mnogo je međutim brojnija katolička zajednica u Južnoj Americi, odakle dolazi i sve više pročelnika raznih ustanova Svete Stolice. Stari će se kontinent teško odreći vodstva Crkve i prihvatiti strance, koje smatraju nezrelima. To je došlo do izražaja protekle godine u sukobu između predsjednika Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog i pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Ne treba podcijeniti ni činjenicu da se povećava broj kardinala, koji simpatiziraju s Prelaturom Opus Dei, novom snagom u Katoličkoj crkvi.
Papu biraju kardinali koji nisu navršili 80. godinu života. Trenutno ih je u kardinalskom zboru 135. Teoretski svaki kršćanski muškarac može biti izabran za Papu, ali uglavnom se redovito bira jedan od članova kardinalskog zbora. Za izbor novog Pape bit će posebno važna tri čimbenika: novi Papa ne smije biti premlad, jer je sadašnji nadvisio 20 godina pontifikata i postao šesti Papa po dužini vodstva Crkve. I novi će Papa morati biti poliglota, ali najvažniji element za izbor novog Pape bit će jaka karizma i čvrsta osobnost. Morat će imati i smisla i osjećajnosti za obavijesna sredstva, jer će cijeli svijet imati neprestano uprte oči na njega. Nasljednik pape Ivana Pavla II. će sigurno prihvatiti glavne smjernice sadašnjeg Pape.
Zanimljive će biti i promjene do kojih će ove godine doći u vodstvu ustanova Rimske kurije i Crkve u Italiji. Mnogi se kardinali približavaju 75. godini, kada prema kanonskim propisima moraju dati ostavku. Među njima su i dva najuža suradnika sadašnjeg Pape: kardinali Angelo Sodano i Joseph Ratzinger te važni upravitelji talijanskih biskupija kao što je kardinal Carlo Maria Martini. Internacionalizacija Rimske kurije je dosta jaka, ali još uvijek nije potpuna kako priželjkuju biskupi svih kontinenata. Izbor novog Pape ostaje svakako vrlo sporno pitanje, jer bi svako predviđanje moglo biti krivo. U Vatikanu je teško dobiti informacije, jer – kako je jednom rekao jedan vatikanista – oni koji govore ne poznaju stvari, a oni koji ih poznaju šute.
U posljednje su se vrijeme Papinom ostavkom bavili ne samo novinari, već i teolozi i pravnici. Govori se da je Papa Ivan Pavao II., koji je – kako mu je bilo prorokovano – doveo Crkvu u treće tisućljeće, povjerio problem ostavke posebnom teološkom povjerenstvu, koje je gotovo jednoglasno odbilo tu mogućnost. Bio bi to opasan presedan i za njegove nasljednike, jer bi – kako je rečeno – mnogi tražili Papinu ostavku pri svakoj ozbiljnijoj bolesti. U povijesti papinstva samo je jedan Papa dao ostavku. Bio je to Celestin V., koji je živio (1215 –1294) za Crkvu u vrlo teškim vremenima. On je bio uvjeren da nije dozrio za opasne političke igre, koje su se u ono doba vodile oko Papinog prijestolja, te se povukao u jedan samostan nedaleko L’Aquile.
Ratzinger je priznao da oapa Ivan Pavao II. često izgleda umoran, ali je bistra uma i – prema njegovim riječima – još uvijek drži sve konce u rukama. On osobno poduzima sve važnije odluke. Govori sve manje, ali postavlja jasna pitanja. Posve je drugačijeg mišljenja tjednik “Newsweek”, koji tvrdi da Papa Wojtyla nema više snage oduprijeti se raznim strujama, koje postoje u Vatikanu. Jednu od najjačih struja predvodi kardinal Giovanni Batista Re, kojemu je Sveti Otac povjerio Kongregaciju za biskupe. To je zajedno s Kongregacijom za evangelizaciju naroda, koju vodi drugi istaknuti novi kardinal Crescenzio Sepe i predsjednikom Talijanske biskupske konferencije kardinalom Camillom Ruinijem nova trojka, koja stvara novo vodstvo Katoličke crkve, o kojem će u mnogo čemu ovisiti i izbor novog Pape. (j04108as/sa)