Istina je prava novost.

USKRS DILJEM SVIJETA

Uskrs u 2002. godini obilježava rat u Svetoj zemlji gdje kršćani nisu doživjeli primirje. Usred eksplozija proživljavaju otajstva umrloga i uskrslog Krista. Tako ovaj Uskrs sjeća na patnju cijelog svijeta, od Azije do Afrike, gdje su kršćani izloženi progonima i žive u strahu, izjavio je za Radio Vatikan o. Claudio Bottini, dekan Jeruzalemskog biblijskog instituta.

Vatikan, 2. 4. 2002. (IKA) – Uskrs u 2002. godini obilježava rat u Svetoj zemlji gdje kršćani nisu doživjeli primirje. Usred eksplozija proživljavaju otajstva umrloga i uskrslog Krista. Tako ovaj Uskrs sjeća na patnju cijelog svijeta, od Azije do Afrike, gdje su kršćani izloženi progonima i žive u strahu, izjavio je za Radio Vatikan o. Claudio Bottini, dekan Jeruzalemskog biblijskog instituta. Kršćani su pozvani od patnje načiniti molitvu Bogu i za one kojima je nasilje sredstvo. U Afganistanu se kalvarija nastavlja. Potres je otvorio nove rane i ruševine nakon desetljeća ratovanja. Uskrs su slavili vojnici i osoblje koje pruža pomoć beskućnicima, o čemu je za Radio Vatikan izvijestio predstavnik Međunarodnog Caritasa Jude Barrand, dodajući kako su mirovne snage u Afganistanu brojne i svi su vojnici jučer bili na misnim slavljima, ne samo Talijani, nego Nijemci, Danci i Englezi. Mise su se služile u Kabulu u kapelici talijanskog veleposlanstva te po drugim mjestima u gradu. Znak nade je što humanitarna pomoć stalno stiže. Mnoge osobe nemaju krova nad glavom, ostale su bez hrane i vode. U New Yorku je na Veliki petak održan Križni put do mjesta gdje su teroristi 11. rujna srušili dva nebodera. Voditelj Pokreta Zajedništvo i sloboda za Sjedinjene Američke Države Maurizio Maniscalco, izjavio je za Radio Vatikan kako se život u tom američkom gradu promijenio, manje se trči, postoji strah ali ima i solidarnosti. U Argentini je Uskrs, prema riječima biskupa imao značenje uskrsnuća iz egoizma, krađe i korupcije, kako je to izjavio nadbiskup Buenos Airesa Jorge Bergoglio. U Africi je Uskrs proslavljen usred brojnih suprotnosti. Dobre vijesti o sklapanju primirja dolaze iz Angole a iz Malawija stižu o gladi na koju upozoravaju katolički biskupi dodajući da vlada nije sposobna zaustaviti korupciju. U Demoratskoj Republici Kongu rat i patnja traju od početka kolovoza 1998. godine, pa vjernici nisu mogli slaviti mise, a svi pozivi međunarodne zajednice ostaju u toj zemlji mrtvo slovo, javljaju dopisnici Radio Vatikana. Ništa nije bolje ni u Sudanu i Somaliji. Tako mnogi u Africi i dalje proživljavaju Veliki petak, čije će trajanje ovisiti o Zapadu, istaknuo je biskup Rumbeka, u Sudanu, Cesare Mazzolari dodajući da će grobni kamen biti uklonjen samo ako ga naše ruke budu sposobne maknuti.
Talijanski dnevnik Corriere della sera objavio je na Uskrs poziv za mir kardinala Martinia i njegovo razmišljanje o sadašnjem sukobu između Izraelaca i Palestinaca. Kardinal Martini, koji je završio svoju nadbiskupsku službu u Milanu, u više je navrata izrazio želju da u Jeruzalemu nastavi svoje proučavanje biblijskih tekstova. Sada se svojim člankom u talijanskom dnevniku obratio i onima koji ne dijele vjerska uvjerenja s katolicima a odgovorni su na raznim razinama javnog života u bliskim i dalekim zemljama. Moli ih neka poslušaju glas mnogih koji traže i očekuju mir. Sve one, koji vjeruju u Abrahama, Izaka, Jakova, Ismaela i Isusa Krista, ranjava stalno okrutno nasilje, bole ih očajnička samoubojstva koja okrvavljuju Izrael i palestinska područja, Svetu zemlju i Jeruzalem čak i u vrijeme židovskog blagdana Pashe, navodi kardinal Martini i pita se zašto je porasla mržnja, potaknuta lažnim vjerskim razlozima, povredama ljudskih prava, sumnjama i odmazdama, ponižavanjem, atentatima i nečuvenom okrutnošću. Razum i vjera ne čuju se više a svi oni koji su teško pogođeni takvim prilikama nemaju više što izgubiti. Nitko više nema povjerenja u posrednike. No ipak još nije sve izgubljeno. Još uvijek ima osoba dobre volje i vjere, upozorava kardinal Martini i dodaje da smo svi pozvani molitvom i radom gasiti požar slijepog i okrutnog nasilja i surađivati za mir u pravdi i izmirenju, a napose moliti mir za Jeruzalema. (j04019rv/sv)