Zagreb, 28. 3. 2002. (IKA) – Vjeronauk u školi, povrat crkvene imovine, financiranje Katoličke crkve, ustavnost ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, pitanje smije li se Crkva baviti politikom, neke su od tema o kojima su na tribini “Crkva i država”, koju je organizirao Klub studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u srijedu 27. ožujka, raspravljali dr. Anto Mišić, dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, dr. Neven Budak, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu te kolumnistica Feral Tribunea dr. Annemarie Gruenfelder.
Dr. Budak još je jednom iznio stav da je sa stajališta Filozofskog fakulteta sporan članak 1. stavak 2. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, u kojemu se ističe da će se u odgojno-obrazovnom sustavu uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike, što predstavlja, prema njegovim riječima, zadiranje u autonomiju sveučilišta. Dr. Mišić izrazio je mišljenje da se kršćansku etiku može shvatiti u širokom smislu, to znači kao temeljne etičke principe na kojima je izgrađena zapadna civilizacija.
Na upit treba li se Crkva financirati iz državnog proračuna, dr. Mišić odgovorio je da itekako treba, dodavši da je taj problem prenapuhan, jer se u javnosti obično iznosi cifra, a nitko ne kaže koliki je to zapravo postotak iz državnog proračuna. Govoreći o povratu crkvene imovine, napomenuo je da Crkva nikada nije tražila da joj se sve vrati jer je to nemoguće. Također, rekao je da su kroz dugi niz godina u Hrvatskoj korištena crkvena dobra, iz kojih je godinama izvlačena korist. Dr. Budak istaknuo je da mu se čini da Crkva možda i previše insistira na pitanju povrata imovine i obeštećenja, te da nije stekao dojam da se ona zauzima za sve kojima je oduzeta imovina. Dekan Filozofskog fakulteta mišljenja je da je vjeronauk privatna stvar i da ga treba izvoditi izvan školskog sustava, a nije ni za to da se umjesto njega predaje etika. Na pitanje treba li se svećenik baviti politikom, dr. Mišić odgovorio je da svećenik ne smije agitirati za neku političku opciju, ali da se može primjerice boriti za prava radnika. Vjernici laici, smatra on, ne smiju izlaziti iz politike koja bi se trebala baviti općim dobrom. (j03745hr/kj)