Istina je prava novost.

PRELAT STANKOVIĆ O KARDINALU KUHARIĆU

Generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković u razgovoru za “Večernji list” govorio je ulozi i značenju pokojnog kardinala Franje Kuharića za Katoličku crkvu i hrvatski narod.

Zagreb, 18. 3. 2002. (IKA) – Generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković u razgovoru za “Večernji list” od subote 16. ožujka govorio je ulozi i značenju pokojnog kardinala Franje Kuharića za Katoličku crkvu i hrvatski narod.
O ulozi i značenju kardinala Kuharića, kazao je prelat Stanković, ne može se govoriti, a da se ne stavi u kontekst vremena, prostora i prilika, bilo crkvenih bilo hrvatskih nacionalnih, bilo političkih. Kuharića ne možemo gledati samo kao neposrednog nasljednika kardinala Franje Šepera. On je, na neki način, odrastao u sjeni kardinala Alojzija Stepinca. Stepinac ga je zaredio za svećenika 1945. te je tada mladomisnicima govorio: “Šaljem vas u krvavu kupelj”. Mnogi nisu znali da je i Kuharić, zajedno s drugim svećenicima onog vremena bio itekako progonjen, rekao je prelat Stanković.
Kao pomoćni biskup, prema njegovim riječima, Kuharić je bio jako skroman i poslušan ordinariju. Kuharića su još gimnazijski kolege zapamtili po sastavima u časopisima mladih. Već je u ono doba bio poznat kao čovjek koji se zna lijep izražavati, što se odrazilo tijekom cijelog njegova života. On je, nadalje napredovao na svim područjima, a najprije u učenju stranih jezika. Došao je samo sa školskim znanjem francuskog jezika, a kasnije je savršeno svladao talijanski, vrlo dobro je znao njemački, a posljednjih godina života intenzivno je učio engleski. Izvana je dobivao razne teološke časopise koje je studirao. Premda formalno nije bio doktor teologije, mislim da je bio učeniji od mnogih doktora teologije, rekao je generalni vikar, napomenuvši kako je imao takvo teološko znanje da su mu na tome mnogi mogli pozavidjeti.
Osvrnuvši se na karakteristike koje su ga krasile u njegovom djelovanju, prelat Stanković istaknuo je kako je on bio čovjek broj jedan poslije Stepinca na obrani slobode vjere, i tu je bio beskompromisan. Moglo bi se reći da je on bio drugi Stepinac, i zato ga komunističke vlasti nikako nisu mogle smisliti, mišljenja je generalni vikar.
Na upit koliko je Kuharić pridonio padu komunizma u Hrvatskoj i demokratskim promjenama, prelat Stanković odgovorio je da on nije imao nikakvog udjela u stvaranju političkih stranaka, niti se opredjeljivao za bilo koju političku opciju ili stranku. Svi mi, cijeli narod bio je za rušenje komunističke Jugoslavije i za samostalnu i slobodnu Hrvatsku, zaključio je prelat Stanković, dodavši da u tom općem oduševljenju je i Crkva u domovini, a posebno Kuharić kao prvi biskup Crkve u Hrvata pozdravljao sve ono što je doprinosilo osamostaljenju hrvatske države. On je također bitno doprinio da je Sveta Stolica prva priznala Hrvatsku.
Na pitanje da Crkvi neki prigovaraju da se usko vezala uz HDZ, prelat Stanković poručio je da se jako varaju oni koji misle i govore da je tadašnja vlasti i stranka sto posto u svemu bila uz Crkvu ili Crkva uz vlast. Mi za vrijeme one vlade nismo ništa više dobili od povrata crkvene imovine nego danas, rekao je. Nema govora o braku ili simbiozi između Crkve i HDZ-a, ali naravno, kazao je generalni vikar Stanković, da je Crkva bila za sve ono što je bilo čestito i za dobrobit cijelog hrvatskog naroda. Generalni vikar prisjetio se i pohoda kardinala Kuharića hrvatskim iseljenicima za vrijeme komunizma, koji su, prema njegovu mišljenju, u kardinalu gledali Hrvatsku. On je za njih bio personifikacija Hrvatske zato što je dolazio iz glavnoga grada Zagreba, a usto su u njemu gledali drugog Stepinca. Načinom i stilom govora, pristupom ljudima sve je osvajao i oduševljavao, a opet mu nitko nigdje nije mogao prigovoriti da je prešao u političku arenu dnevnopolitičkih događaja, mišljenja je prelat Stanković. Na kraju razgovora izrazio je duboko uvjerenje da bi i kardinal Kuharić mogao biti kandidat za blaženika. (j03438kj)