Split, 15. 3. 2002. (IKA) – O ulozi kardinala Franje Kuharića u doba komunizma i za stvaranja samostalne hrvatske države splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić kazao je: “Uloga pokojnog Kardinala za vrijeme komunizma najviše je došla do izražaja kada je postao nadbiskup zagrebački, nasljednik blaženoga Stepinca i kardinala Šepera. Kardinalu je od početka, još prije nego je postao nadbiskup, bilo posve jasno da je komunizam bezbožni i totalitarni režim koji ne može biti duga vijeka. Već kao mladi svećenik i sam se više puta našao u opasnosti i morao je izmicati postavljenim zamkama. Kasnije kao nadbiskup i predsjednik BK, imao je dužnost i čast biti predvodnik naroda Božjega, održavati živu nadu u bolju budućnost kada će vjernici moći slobodno ispovijedati tko su i što su bez straha od progona i šikaniranja. U njegovo vrijeme su se događala velika crkvena slavlja Crkve u Hrvata koja su ujedno bila poziv da naš hrvatski narod razmišlja o svom identitetu, povijesti i nacionalnim korijenima koji su hranili natopljeni snagom i svjetlom Evanđelja. Crkva je pomagala narodu da bude i ostane svjestan i ponosan u vremenima kada nam politika nije išla na ruku, a diplomatska aktivnost se svodila na antihrvatsku propagandu koja nas je htjela predstaviti kao genocidni narod, udarajući pritom direktno i naročito na lik bl. Alojzija Stepinca. Pokojni kardinal Franjo uvijek je znao zastupati i hrabro reći istinu o Stepincu i sam slijedeći njegovi primjer. Da kardinal nije bio na toj liniji kao čovjek čvrstih stavova i postojane vjere, sigurno bismo kao narod imali drugačija obzorja i manje jasne ideje što nam je činiti kad je nadošlo vrijeme promjena. Nakon demokratskih promjena i kardinal Kuharić se i te kako zalagao, kud god se je kretao, da se svi oni koji nas promatraju izvana oslobode predrasude o našoj zemlji i o našem narodu, da se stvori novi mentalitet i novo ozračje. Njegov trud nije bio uzaludan, a to se jasno vidi iz činjenice da je Sveta Stolica bila među prvima zemljama koje su priznale Hrvatsku, što ne možemo zahvaliti samo diplomatskoj aktivnosti naših političara. Jednom riječju, bio je jerihonska truba dobrote, ljubavi, mira, koja je poljuljala bedeme komunizma, a u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj ista truba mira, ljubavi, praštanja koja je u nove temelje ugrađivala trajne vrednote.
O ulozi kardinala Kuharića u prigodi dolaska pape Ivana Pavla II. u Zagreb nadbiskup Barišić ističe kako ne samo da je “kardinal Kuharić u ime biskupa Hrvatske toliko puta upućivao poziv Svetom Ocu da pohodi Hrvatsku, nego je taj san koji je postao realnosti svojim glasom u ime milijunskog mnoštva pretvorio u riječi: “Naša sloboda je otvorila vrata Vašem blagoslovljenom pohodu u Hrvatsku. Ovaj će sretni dan biti neizbrisivo upisan u naše srce i uklesan u našu povijest. Prigodom prvoga pohoda i ocrtavajući našu crkvenu i nacionalnu povijest rekao je da je znak i simbol svih naših iskušenja i ustrajne vjernosti Bogu i Crkvi bio i ostao kardinal Alojzije Stepinac. I koliko god je prvi Papin pohod Hrvatskoj 1994. bio prvi i povijestan, njegov drugi dolazak 1998. godine, kad je u Mariji Bistrici bio proglašen blaženim Alojzije Stepinac, na svoj način još važniji. Tada je kardinal Kuharić mogao za sebe od radosti reći: Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, u miru. A jedan i drugi pohod značio je puno, ne samo za nas u Domovini, nego još više za promociju Hrvatske u svijetu”.
“Smrt pokojnog kardinala Franje velik je gubitak za Crkvu u Hrvata. On je imao veliko iskustvo vjere i života koje je prenosio kako na vjernike i svećenike, tako i na nas mlađe biskupe. Bio je istinska duhovna veličina i moralni autoritet. Njegova smrt ipak u konačnici nije gubitak za našu Crkvu. Mi smo ga imali među nama i to je uvijek dobitak, a njegov primjer i djelo ostaju, kao što je ostalo trajno svjedočanstvo i njegova prethodnika blaženoga Stepinca. I nije samo ugrađeno ovdje na zemlji, već je ugrađeno i u nebu, tako da je Kardinal za nas, uz ovaj povijesni – zemaljski, i nebeski dobitak. On sam je bio svjestan da je priveo kraju svoju životnu trku, ali ne kao gubitnik, već kao pobjednik koji reče: Trku sam dovršio, vjeru sam sačuvao. I nama je onda vidjeti i trenutak njegove smrti ovim pogledom vjere kojim je on gledao život.
Sada njegove riječi za nas postaju još glasnije, a njegovo svjedočenje još jasnije. Kardinal Franjo, prvi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, taj mladi i uvijek nasmijani starac vedra čela i bistra pogleda, kojemu je Stepinac bio nadahnuće, a on sam nama tolikima jučer, danas pa i sutra, doista ostavlja dubok trag u našoj svijesti i povijesti. Premda ne velika stasa, ali velika duha, kao što Toma Arhiđakon nekoć zapisa za glasovitog splitskog nadbiskupa Lovru, suvremenika hrvatskih vladara Krešimira i Zvonimira, ostaje velika, vjernička i nacionalna vertikala”, ističe splitski nadbiskup. (j03396ibosd)