Požega, 7. 3. 2002. (IKA) – U sklopu tribine “Vjerska kultura četvrtkom” dr. fra Emanuel Hoško održao je u Požegi 7. ožujka u dvorani bl. Alojzija Stepinca predavanje na temu “Franjevačka vizija Požeške biskupije 200 godina prije njezina utemeljenja”. “Požeška biskupija ima duboko korijenje kao ideja i namjera. No, trebalo je proći mnogo stoljeća da se ta ideja realizira. Začetnici te ideje kao i prvi koji su je jasno rekli i formulirali te prenijeli pred one koji su odgovorni u Crkvi bili su slavonski franjevci. Samo oni su to i mogli učiniti, jer su oni u svojoj odgovornosti imali život Crkve u Slavoniji za vrijeme turske vlasti”, istaknuo je dr. Hoško. Govoreći o povijesnom razdoblju 17 stoljeća dr. Hoško je napomenuo da je u to vrijeme Slavonija u političkom smislu bila zasebna političko administrativna cjelina pod Turcima. Crkvena situacija je bila puno zamršenija, jer je Slavonija do turskog vremena bila pod vlašću biskupa u Pečuhu i Srijemu. Nakon 1526. godine i završetka procesa osvajanja Slavonije nema više ovdje niti biskupa niti svjetovnog svećenstva. Na te prostore se šire franjevci iz Bosne koji su 1643. godine od Mehmeda II. osvajača dobili povelju kojom im se omogućuje slobodno djelovanje. Za protu uslugu od njih je traženo da spriječe iseljavanje pučanstva iz Bosne. Franjevci su si tom poveljom osigurali slobodu djelovanja koju su bezbroj puta skupo plaćali ne samo novcem, nego i životom. Kako se širila turska vlast tako se širila i nazočnost franjevaca koji dolaze iz Bosne preko Save. Dr. Hoško u daljnjem izlaganju opisao je djelovanje franjevaca u Bosni i Slavoniji te njegovu različitost, pa i antagonizam koji je doveo do toga da su slavonski franjevci zatražili da se uspostavi samostalna slavonska biskupija sa središtem u Požegi i da se slavonski franjevci odijele od bosanskih. Požeški trgovci kojima se pridružuju i đakovački se obvezuju da će to plaćati. U Beč, gdje je zahtjev stigao, nisu ga mogli poduprijeti, jer sloboda djelovanja bila je data Bosni Srebrenoj i nije bilo nikakve garancije da će turske vlasti to isto pravo dati i Slavoncima. Isto tako bosanski franjevci bili su daleko siromašniji od slavonskih te bi njihovo dijeljenje moglo dovesti do toga da bosanski franjevci ne mogu riješiti neke svoje elementarne potrebe. Kako je ideja samostalne biskupije bila vrlo jasna, a poduprli su je i trgovci kao vodeći ljudi u Požegi i Đakovu, napravljen je jedan pilot program, odnosno ideja je dobila svoju određene metamorfozu te je Slavonija dobila generalnog vikara 1658. godine. Na to mjesto imenovan je fra Luka Ibrišimović. On je duboko vjerovao da je to samo prijelazna faza u iščekivanju uspostave Požeške biskupije koja se dogodila tek na kraju 20. stoljeća.
Na kraju predavanja nazočnima se obratio i požeški biskup dr. Antun Škvorčević koji je dodao da su povijesne okolnosti bile te koje su puno toga diktirale. Trebalo je čekati okolnosti slobodne Hrvatske koje su dovle do toga da se moglo razmišljati o podijeli velike Zagrebačke nadbiskupije. “Kada se radi o povijesti Crkve moramo reći da ima ona nadpovijest koja se događa u povijesnim događajima. Naime, ljudi pokreću i nastoje učiniti ono što oni mogu ali u mnogima nije to bila tek njihova ideja nego je u ljudima sigurno Bog na djelu. Tako je bilo i s idejom Požeške biskupije”, dodao je biskup Škvorčević.