Washington, 5. 3. 2002. (IKA) – Hrvatski Ustav jamči slobodu savjesti, vjeroispovijesti i slobodnog javnog ispovijedanja vjerskih uvjerenja, a vlast u praksi poštuje ta prava, kaže se u izvješću Američkog državnog tajništva o poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom 2001. godine koji je u ponedjeljak 4. ožujka objavio Ured za demokraciju, ljudska prava i rad. U dijelu koji se odnosi na slobodu vjeroispovijesti navodi se kako ne postoji službena državna religija; ali da Rimokatolička crkva ima povijesni odnos s državom kakav ostale denominacije nemaju te prima određenu državnu potporu. Ističe se i kako država priznaje katoličke brakove, što otklanja potrebu za registriranjem u građanskom matičnom uredu. U izvješću se navode podaci da Ministarstvo obrane zapošljava 17 katoličkih svećenika s punim radnim vremenom i 6 sa skraćenim radnim vremenom, koji brinu o katolicima u vojsci; međutim, klerici ostalih denominacija, uključujući pravoslavne i muslimanske klerike, nisu zaposleni kao vojni dušobrižnici.
Osvrnuvši se na povrat nacionaliziranog vlasništva, napominje se kako je povrat Katoličkoj crkvi reguliran “konkordatom s Vatikanom iz 1998.” te da je učinjen stanoviti napredak u pogledu dijela imovine koja se mogla vratiti i vraćena je Katoličkoj crkvi, ali do danas nije bilo kompenzacije za imovinu koja se ne može vratiti. Konstatira se kako ne postoje slični ugovori između vlasti i drugih vjerskih zajednica. Kako se dalje ističe, aktualna vlast nije poštovala sudski određen krajnji rok, 15. lipnja, da ispravi diskriminirajuće odredbe Zakona o kompenzaciji vlasništva oduzetog za jugoslavenske komunističke vlasti koje je Ustavni sud odbacio 1999. Očekuje se da nove izmjene kompenzaciju prošire i na Židove čija je imovina konfiscirana između 1941. i 1945, kao i na strance.
Vlasti zahtijevaju da vjersko obrazovanje bude dostupno u školama kao neobavezan predmet; međutim, općenito, manjak sredstava i kvalificiranih učitelja predstavljao je prepreku poduci iz manjinskih vjera.
U dijelu izvješća koji se odnosi na vjerske manjine donose se izvješća o vandalizmu usmjerenom protiv srpskih pravoslavnih groblja i zgrada. Takvi su incidenti bili najčešći u podunavskoj regiji.
Promatrači OESS-a zabilježili su 21 incident uznemirivanja ili nasilja nad religioznim osobama ili religijskim strukturama u tijeku godine. U veljači je pravoslavna crkva u Dardi, u podunavskoj regiji, vandalizirana po peti put u 18 mjeseci, kada su oštećeni prozori i jedna vrata. Usto, pravoslavna je crkva izvijestila da se šibenski biskup nije mogao pojavljivati u svojoj svećeničkoj odori zbog stalnog uznemirivanja. U ožujku, 16 je grobova oštećeno na jednom pravoslavnom groblju u Bogdanovcima, po drugi put u dvije godine. U lipnju, 13 je grobova oštećeno na jednom etnički srpskom vojnom groblju u Vukovaru; a u rujnu, oštećeno je 11 grobova na istom groblju – sedmi takav incident na tom groblju. U kolovozu, fašistički ustaški simboli naličeni su na srpsku pravoslavnu crkvu u Splitu. U rujnu, oštećeno je šest muslimanskih grobova na starom groblju u Osijeku. Uhićena su dva adolescenta.
Za razliku od prethodne godine, židovski vođe nisu izvijestili o ozbiljnijim diskriminacijskim incidentima u toku godine. Međutim, u travnju i svibnju antisemitska su pisma poslana Židovskom centru u Zagrebu, i predana su policiji; nije bilo uhićenja, kaže se u izvješću. (j03086hr/kj)