Rim, 15. 2. 2002. (IKA) – “Apostolsko i misionarsko djelovanje svetog Ćirila i Metoda promatrano danas nakon 11 stoljeća pod različitim vidicima, bogato je i puno izvanrednih plodnosti. U isto vrijeme ono ima izvanredno teološko, kulturno, političko i ekumensko značenje. Ti se vidovi odnose ne samo na povijest Crkve, već i na građansku povijest europskog kontinenta, posebno danas kada se stvara nova Europa, koja bi morala biti zajednički dom svih naroda od Atlantika do Urala”, rekao je u četvrtak 14. veljače o. Stjepan Krasić, profesor crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu Svetog Tome Akvinskog u Rimu, u tijeku mise koju je slavio u bazilici Sv. Klementa u povodu blagdana svetih Ćirila i Metoda zajedno sa stotinjak svećenika slovenskog, slovačkog, češkog i hrvatskog zavoda u Rimu. Ove je godine svečanost priredio Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima na čelu s rektorom mons. Jurom Bogdanom te je tom prilikom i ploča na hrvatskom jeziku podignuta u čast slavenskih apostola, koja je dosada ležala na zemlji, postavljena na zid uz ploče drugih slavenskih naroda. “Tako moderan i demokratski svjetonazor slavenskih apostola, shvaćen kao inkulturacija evanđelja pruža nam primjer kako je moguće predstavljati Krista različitim narodima bez nametanja kulturnih i političkih modela, koji su strani njihovoj tradiciji”, objasnio je o. Krasić okupljenom mnoštvu vjernika gotovo svih slavenskih naroda, koji su sudjelovali u euharistijskom slavlju na grobu sv. Ćirila. On je istaknuo kako slavenski narodi mogu i žele i ubuduće doprinijeti stvaranju europske zajednice svojom baštinom ljudskih i kršćanskih vrednota bez kojih bi svijet bio siromašniji. On je iznio povijesni teški put slavenskih apostola, koji su iz Soluna preko Bizanta i Rima, gdje je sveti Ćiril umro g. 869. u 42. godini života, te je Metod, postavši biskupom, morao nastaviti sam do Moravske, da bi preko Hrvatske i Bugarske nastavio svoje misionarsko poslanje. Riječ je, objasnio je o. Krasić, o predragocjenoj kulturnoj i vjerskoj ćirilo-metodskoj baštini o dostojanstvu i o poštivanju svakog čovjeka, naroda, jezika i kulture. Ta demokratska načela, koja su pravo shvaćena tek u najnovije vrijeme, kao što je ravnopravnost svih naroda i kultura pred Bogom, odjeljivanje politike od vjere, razlika između kolonijalizma i evangelizacije; uvjerenje da mač i križ, vojnik i misionar ne mogu i ne smiju nikada ići zajedno. Ta baština, prema uvjerenju oca Krasića, može biti put i sredstvo uzajamnog upoznavanja i jedinstva među narodima Europe, koja se rađa. Povijesni dug Europe prema narodima ćirilometodske tradicije je vrlo velik, premda premalo poznat. Prof. Krasić je s tim u vezi naveo primjer njemačkog filozofa i pisca Johanna Gottfriea Herdera, koji je u 18. stoljeću napisao da slavenski narodi zauzimaju mnogo više prostora na zemlji nego li u povijesti.
Sveta braća Ćiril i Metod u Rim su donijeli relikvije pape Klementa iz Krima. U znak zahvalnosti tijelo sv. Ćirila pokopano je i čuva se u rimskoj bazilici sv. Klementa.
Crkva u Hrvata blagdan sv. Ćirila i Metoda slavi 5. srpnja a opća Crkva na dan smrti sv. Ćirila 14. veljače. (j02381sa)