Zagreb, 15. 2. 2002. (IKA) – O. Guy Bedouelle, profesor sa Sveučilišta u Fribourgu, u sklopu Tjedna knjige koji se priređuje u zagrebačkom dominikanskom samostanu, održao je u četvrtak 14. veljače predavanje na temu “Studij i sveučilište. Dominikanci i srednjovjekovna sveučilišna Europa”.
Već prvo zakonodavstvo Reda braće propovjednika iz 1220. i 1221. dalo je izniman značaj intelektualnom životu i studiju. Te su odredbe svojstvene volji Utemeljitelja i u njima se može naći čvrsto uporište o važnosti studija i njegovoj nužnosti u Dominikanskom redu. Od druge polovice XIII. stoljeća dominikanski studenti bili su raspoređeni u međusamostanske ili međuprovincijske studije, bilo one “slobodnih umijeća” ili “artium”, što bi danas odgovaralo našoj srednjoj školi jer su braća relativno mlada ulazila u Red, ili za filozofiju ili za studij teologije. Postojali su također “studia solemnia” ili “studia generalia” kao Saint-Jacques u Parizu. Sredinom XIII. stoljeća odlučeno je da se organiziraju i četiri druga u velikim intelektualnim središtima kršćanstva: Oxford, Koeln, Mentpellier i Bologna, a kasnije i drugi. Ta visoka dominikanska učilišta postat će kolegiji ili teološki fakulteti koji će se uključiti u srednjovjekovna sveučilišta. To ne znači da su samostanske škole prestale postojati. Pohađali su ih redovnici iz samostana. Osvrnuo se i na djelovanje bl. Augustina Kažotića, koji je pohađao studij teologije u Saint-Jacquesu u Parizu. Uzdizanje katedralne škole u Zagrebu, prema njegovim riječima, inspirirano je modelom Fakulteta slobodnih umijeća u Parizu.
Dominikanski studij, gorljivost u učenju i školski ustroj, kako je rekao, imaju važno mjesto, i baš zato osporavano u instituciji koju srednji vijek naziva “universitas”, a to je međunarodna zajednica studenata i profesora kao institucija Crkve i Države. (j02366hr/kj)