Istina je prava novost.

GODIŠNJA SJEDNICA ČLANOVA , STRUČNIH SURADNIKA NKU-A HBK I PREDSTOJNIKA BISKUPIJSKIH KATEHETSKIH UREDA

Prisutni su upoznati s najnovijim osporavanjima vjerskog odgoja u vrtićima i vjeronauka u školi sa strane pojedinih institucija i medija. – U travnju se u Zagrebu pokreće Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi, u želji da se na njoj posebno okupe i svećenici koji rade kao vjeroučitelji u školi.

Zagreb, 26. 1. 2001. (IKA) – U Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije održana je 22. siječnja, pod predsjedanjem mons. dr. Milana Šimunovića, predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda, godišnja sjednica NKU-a na kojoj su se uz vodstvo, više savjetnike i voditelje povjerenstava okupilo i oko 25 predstojnika biskupijskih katehetskih ureda te stručnih suradnika. Sjednici se u kasnim večernjim satima pridružio i mons. dr. Marin Srakić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju.
Prije rasprave o pojedinim važnim pitanjima u svezi s vjeronaukom u školi predstojnik NKU-a HBK upoznao je prisutne s najnovijim osporavanjima vjerskog odgoja u vrtićima i vjeronauka u školi sa strane pojedinih institucija i medija. Zaključeno je da se uskoro održi Kolokvij stručnjaka na kojem bi se analiziralo desetgodišnje iskustvo vjeronauka u školi i argumentirano odgovorilo na pokušaje onemogućavanja Crkve da vrši svoje dijakonijsko poslanje na području odgoja i obrazovanja. NKU HBK će sudjelovati i u projektu empirijskog istraživanja o prihvaćenosti i kvaliteti vjeronauka u školi, čiji je nositelj pročelnik katedre religiozne pedagogije i katehetike KBF-a dr. Alojzije Hoblaj. Naglašena je potreba, na što je posebno ukazao mons. Srakić, da se katehetski i drugi stručnjaci više angažiraju u pisanju o utemeljenosti vjerskog odgoja i vjeronauka, kako u društvenom tisku, tamo gdje je moguće, kao i u crkvenom tisku posebno u “Glasu Koncila”. Izraženo je žaljenje što se u elektroničkim medijima i u emisijama s katoličkim obilježjem, nastavlja s pristranim pristupom vjerskom odgoju i vjeronauku, na način da se još uvijek postavlja pitanje “vjerski odgoj – vjeronauk, da ili ne?” – pri čemu se uglavnom ističu protivna mišljenja a zaobilaze katehetski stručnjaci i institucije Crkve, štoviše smatra ih se pristranima a time i nepoželjnima.
Nakon duže rasprave, u pravcu trajnog usavršavanja vjeroučitelja i kateheta, usvojen je program sedam Katehetskih škola u 2002. za sve profile vjeroučitelja koji će biti dostavljen Ordinarijima da ga objave u službenim glasilima. Novost je što se 5. i 6. travnja o. g. u Zagrebu, pokreće Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi, u želji da se na njoj posebno okupe i svećenici koji rade kao vjeroučitelji u školi. U pojedinim biskupijama, na prijedlog Zavoda za unapređivanje školstva, pokreću se stručna vijeća vjeroučitelja, pod vodstvom za to osposobljenih voditelja. Posebna se pažnja posvećuje radu na vjeronaučnim udžbenicima, u odlučnosti da ove školske godine budu završeni školski udžbenici za 1., 3. i 7.razred osnovne te za 1. razred srednje škole. Nakon što je u Ministarstvu prosvjete i športa verificiran obnovljeni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi sada je potrebno riješiti sva formalna pitanja za sustavnije uvođenje vjerskoga odgoja u vrtiće nakon što oko 400 odgojiteljica završi i Program HBK za teološko-katehetsko doškolovanje.
Uz raspravu o više aktualnih pitanja sudionici su, uz ostalo, obaviješteni i o tijeku stručnih (državnih) ispita vjeroučitelja, o promaknuću vjeroučitelja u zvanja mentora i savjetnika te o imenovanju vjeroučitelja školskih nadzornika/savjetnika, o popisu crkvenih učilišta na kojima se u Hrvatskoj stječu stručni naslovi za predavanje vjeronauka u školi, a koji je predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju uputio Ministarstvu prosvjete i športa RH, o inicijativi NKU-a HBK da se prikupe svi osnovni podaci o broju i kvalifikaciji vjeroučitelja te o vjeroučenicima,
Na kraju je zaključeno da se zauzetije poradi na oživljavanju odnosno ponovnom pokretanju davno utemeljenog Hrvatskog katoličkog katehetskog društva, kako bi se vjeroučitelji mogli bolje organizirati za kvalitetnije strukovno djelovanje i tako postajati sve značajniji čimbenik na području odgoja i obrazovanja također i na društvenom području. (j01461sa)