U SPLITU PREDSTAVLJEN ZBORNIK “PAPINSKI HRVATSKI ZAVOD SV. JERONIMA (1901-2001)”
Split (IKA )
U Splitu je predstavljen zbornik "Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima (1901-2001)". Poslije pozdravne riječi nadbiskupa Marina Barišića i dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Slavka Kovačića, zbornik su predstavili mons. dr. Ratko Perić, dr. fra Tomislav Mrkonjić, dr. don Drago Šimundža i sadašnji rektor Zavoda mons. dr. Jure Bogdan.
Split, 18. 1. 2002. (IKA) – U velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, 17. siječnja, predstavljen je zbornik “Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima (1901-2001)”. Poslije pozdravne riječi splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita dr. Marina Barišića i dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Slavka Kovačića, prvi predstavljač zbornika dr. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjske i mrkanjske biskupije, inače negdašnji rektor Zavoda sv. Jeronima i profesor ekumenske teologije, ustvrdio je da je to djelo od 1230 stranica, teško i viteško. Objasnio je zatim zbog čega se slavi stoljetnica hrvatskog zavoda u Rimu, iako su Hrvati u Rimu već polovicom 15. stoljeća imali svoj zavod. Zavod sv. Jeronima bio je središte organizirana života svih Hrvata izvan domovine. Iznio je zatim niz pojedinosti kojima je naznačio što je svetojeronimski zavod značio za hrvatski narod ne zaobilazeći ni povijesne činjenice koje zorno pokazuju kako je taj zavod služio za #!potkusurivanje#! raznih europskih ambasadora i moćnika do kraljeva i careva. Tek 1971. g. dobio je današnje ime “Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima”.
Dr. fra Tomislav Mrkonjić, franjevac konventualac iz Papinskog tajnog arhiva i profesor na Papinskom sveučilištu Gregorijani, predstavio je monografski dio Zbornika, vodstvo i osoblje Zavoda. Istaknuo je da Zavod i njegovi rektori koliko god se trudili nisu mogli izbjeći politiku. Tek je mons. Đuro Kokša uspio vratiti hrvatsko ime Zavoda, a mons. Perić i crkvi. Zavod je svojevrsni simbol našeg naroda, koji je kroz sva stoljeća sačuvao svijest o jedinstvu hrvatskih zemalja, te svjedoči što se događa narodima koji nemaju svoju državu. Zaključio je da je Zavod sv. Jeronima i danas slika kako naše vjernosti Gospodinu tako i naše slobode.
Dr. don Drago Šimundža spomenuo je da je kroz Zavod prošlo 311 studenata, a ukupno se brinuo za 374 studenta, ustvrdivši da zbornik o Zavodu sv. Jeronima pripada u red monumentalnih spomenika naše tisućljetne nazočnosti u Rimu. Sadašnji rektor Zavoda mons. dr. Jure Bogdan podsjetio je da je već 1453. g. Papa potpisao darovnicu za današnji zavod, te da je papa Siksto V. sagraditi novu crkvu 1589. g. Govoreći o vezama splitsko-makarske nadbiskupije i Zavoda naveo je sve svećenike koji su bili u Zavodu, između kojih su najbrojniji bili Jurjevići iz Splita. Posebno je spomenuo Jozu Kljakoviću koji je uresio Zavod monumentalnim slikama, te portrete dvojice papa, podrijetlom s područja današnje splitsko-makarske nadbiskupije, sv. Kaja i Ivana IV. Zahvalio je svima koji su zaslužni da je ta knjiga svečano predstavljena i u Splitu, posebno katedralnom zboru sv. Dujma pod ravnanjem mo. don Šime Marovića i uz orguljsku pratnju mo. s. Mirte Škopljanac Mačina. Voditelj programa dr. don Ante Mateljan na kraju je podsjetio da je Zavod sv. Jeronima bio znak i mjesto na kojem se neustrašivo vio stijeg hrvatskog imena i slobode, te je potvrdio ono što za što se primjerice zalagao nadbiskup Josip Stadler, a potom i bl. Alojzije Stepinac. Bio je mjesto bistrenja katoličke vjere i stup obrane pred bezboštvom i antihrvatstvom. Prisjetio se zatim “s kojom radošću smo u zavodu sv. Jeronima 21. listopada 1989. dočekali papu Ivana Pavla II., a onda i priznanje Republike Hrvatske. Sad, nakon samo deset godina, opet stojimo pred istim zmajem, samo u drugom ruhu, i pitamo se: #!Bože moj, zar opet Hrvati moraju bježati u tuđinu jer su Hrvati i jer brane svoj dom. I tugujemo, slušajući govore o desetoj obljetnici priznanja naše, nape države! I pitamo se: gdje su danas borci, svjedoci. Stepinci, Čule, pa i Franići, zar samo u Hercegovini i Lici?” (j01303mm/sv)