1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima

U polovici smo vazmenog vremena pa u ozračju uskrsnog otajstva sve vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen rad na ovom 48. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Pozdravljam vas sve, preuzvišena gospodo nadbiskupi i biskupi, uzoritog gospodina kard. Josipa Bozanića, potpredsjednika HBK, koji nam je ustupio večeras svoju katedralu a poslije toga pozvao nas i na zajedničko druženje u njegovu bogosloviju, na čemu od srca zahvaljujemo. I čestitamo srebrni biskupski jubilej. Ad multos annos, uzoriti. A da ne budete sami tu su dvojica biskupa koji također obilježavaju 25 godina biskupskog služenja. To su mons. Slobodan Štambuk i mons. Ivan Penzeš. Od srca čestitamo! Pozdravljam i dvojicu naših umirovljenih kolega mons. Marina Srakića i mons. Ivana Milovana. Na zasjedanju neće biti mons. Juraj Jezerinac koji ide na hodočašću u Lurd, a oko podne pridružit će nam se apostolski nuncij mons. Alessandro D’Errico.

Pozdravljam predstavnike drugih biskupskih konferencija i biskupe goste: mons. Marka Semrena, pomoćnog banjolučkog biskupa, delegat BK BiH; dvojicu naših redovitih gostiju: mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, i mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog. Sutra dolazi mons. Anton Jamnik, pomoćni ljubljanski biskup, predstavnik Slovenske BK; mons. Zef Gashi, Predsjednik Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda se ispričao, kao i mons. Ilija Janjić, kotorski biskup, te predstavnici Talijanske i Austrijske BK.

Uz pozdrav generalnom tajniku mons. Encu Rodinisu, njegovu zamjeniku mons. Fabijanu Svalini i glasnogovorniku gosp. Zvonimiru Anciću, želim im puno pozornosti i strpljivosti. Pozdravljam djelatnike obavijesnih sredstava kojima smo zahvalni za izvješća s kanonizacije iz Vatikana, kao i sa susreta Hrvatske katoličke mladeži iz Dubrovnika. Unaprijed zahvaljujemo i za ono što ćete prenijeti javnosti i s ovog 48. redovnog zasjedanja HBK.

Od prošlog jesenjeg redovitog zasjedanja, u listopadu 2013. u Zagrebu, imali smo u međuvremenu dva susreta: 27. siječnja 2014. održano je izvanredno zasjedanje HBK u Zagrebu, a 26. veljače 2014. održano je XVI. redovno zajedničko zasjedanje BK BiH i HBK u prostorijama Biskupskog Ordinarijata u Banjoj Luci.

2. Dva važna događaja: Kanonizacije dvojice papa i susret mladih

Još uvijek smo pod dojmom događaja kanonizacije dvojice papa u Rimu i susret mladih u Dubrovniku. Nekoliko je biskupa sudjelovalo na svečanosti u Rimu, a veći dio na susretu mladih u Dubrovniku. Kad je papa Ivan XXIII. otvorio je Drugi vatikanski koncil, bio je to događaj od iznimne važnosti koji je pokrenuo katolički svijet. Crkva je pretprošle godine (2012.) obilježila 50. obljetnicu otvorenja koncila, te tim povodom proslavila Godinu vjere. Netko je ovih dana rekao kako ‘tamo gdje nisu stigle koncilske ideje, papa Ivan Pavao II. je nastojao donijeti ih svojim putovanjima’. A uz to bio je navjestitelj koncilskih vrjednota mira, pravednosti, ljubavi i pomirenja. Papa Franjo, koji ih je uvrstio u zbor svetih, istakao je kako su oni upoznali teškoće i tragediju svoga vremena. Ali, jača je u njima bila vjera u Isusa Krista, gospodara povijesti. Budući da su ‘imali hrabrosti gledati Isusove rane’, papa Franjo je zaključio kako su to ‘bila dva hrabra čovjeka, koji su ostavili divno svjedočanstvo Božje dobrote i njegova milosrđa’.

U vrijeme kanonizacije u Rimu odvijao se u Dubrovniku deveti Susret hrvatske katoličke mladeži na kojem se okupio dosada najveći broj mladih hrvatskih vjernika, pod geslom “Na slobodu pozvani” (Gal 5,13). Usprkos oblačnom i kišnom vremenu oko 35 tisuća mladih svojim su mladenačkim osmijehom ispod kišobrana i kabanica ostavili pozitivnu sliku na stanovništvo Dubrovačke biskupije koja ih je ugostila. Osjetilo se, naime, da su kao hodočasnici došli u Grad svetoga Vlaha družiti se, moliti i pjevati.

Osim izvješća, dakle, koja će na zasjedanju podnijeti predsjednici pojedinih vijeća, komisija i odbora, čut ćemo također izvješće i s ta dva važna susreta koji su bili u Rimu i u Dubrovniku koncem travnja ove godine.

3. Promicanjem obiteljskih prava promiče se čovjek i njegovo dostojanstvo

Još prošle godine na izvanrednom zasjedanju HBK (21. siječnja 2013.) biskupi su se u sklopu osvrta na uvođenje Zdravstvenog odgoja u škole, raspravljali i o novoj ‘rodnoj ideologiji’ koja je i kod nas sve više prisutna u javnosti. Naime, otkad je 1994. u Pekingu održana IV. konferencija Ujedi¬njenih naroda o pravima žena, uveden je program rada UN-a pod pojmom “gender-mainstreaming”. Teško je prevesti taj pojam. U hrvatskom se koristi izraz “rodno osviješte¬na politika”, ili pak “uključivanje rodne perspektive u glav¬na društvena strujanja”. Pekinški ‘program’ potpisalo je 189 država, a rodna ravnopravnost proglašena je sa¬stavnim čimbenikom demokracije. Države potpi¬snice obvezale su se prije 30 godina provoditi politiku rodne ravnopravnosti.
A kad su UN prihvatili “rodnu teoriju” i odlučili od nje stvoriti ideologiju svjetskih razmjera, započela je njezina primjena i nametanje diljem svijeta. Tako je ona postala dio i naše, hrvatske zbilje.
Budući da rodna ideologija dovodi u pitanje bitne značajke ženidbe kao naravne i božanske ustanove, bit će govora na zasjedanju o njezinim opasnostima, ali i o potrebi promicanja obitelji i njezinih prava. Jer, promocijom naravne i božanske ustanove obitelji zapravo promiče se čovjek i njegovo dostojanstvo, pisao je i govorio papa u miru Benedikt XVI. Biskupi će u tom vidu uputiti svoju poruku vjernicima.

4. Roditelji imaju pravo osigurati katolički odgoj svoje djece

Budući da kršćanski roditelji po prirodnom pravu i krsnom poslanju trebaju osigurati katolički odgoj svoje djece, a Ustav RH im osigurava “pravo i slobodu samostalno odlučivati o njihovom odgoju”, zadaća je i pravo dijecezanskih biskupa “osnivati i voditi škole bilo kojeg smjera, vrste i stupnja”. Nakon što smo prošle godine na jesenjem zasjedanju usvojili Opće odredbe o Katoličkim školama u RH, biskupi će na ovom susreti osnovati Nacionalni ured kojemu će zadaća biti pratiti i usklađivati ciljeve i strukturu obrazovanja u Katoličkim školama, kao i njihov identitet u vjernosti crkvenom poslanju.

Na plenumu će također biti govora i o nekim pitanjima gledom na funkcioniranje vjeronauka u školama. Jasno je da katolička škola i vjeronauk povlače sa sobom pitanja o svrsi i namjeni odgojno-obrazovnih institucija, te o naravi njihovog poslanja. Mnoge su stvari pravne naravi u tom vidu načelno uređene Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. No, kad Crkva podjeljuje ispravu kanonskoga mandata (missio canonica), ona izražava povjerenje prema pozivu vjeroučitelja koji u njezino ime vrši službu naviještanja, pa time pokazuje kako je uska povezanost vjeroučitelja s mjesnom crkvenom vlašću temelj i preduvjet njegova djelovanja u školi.
A kako bi se promicalo dobro kojemu služi vjeronauk u školama, HBK će u skladu sa Zakonikom kanonskog prava (kan. 804 § 1) izraditi smjernice kao pomoć Katehetskim uredima pri podjeljivanju ili opozivu kanonskoga mandata.

To je projekt koji usklađuje i spaja vjeru, život, odgoj i kulturu. A motiviran je traženjem istine o svijetu, životu i čovjeku koju obasjava svjetlo vjere. Zbog toga je jako važno da članovi Crkve aktivno sudjeluju u raspravi o gorućim pitanjima o kojima su prije 50 godina raspravljali biskupi na Drugom vatikanskom saboru i pisali o dostojanstvu braka i obitelji, o odgoju i promicanju kulturnog napretka, o ekonomsko-socijalnom životu, te o promicanju mira (GS 47-90). Iako se i kod nas, kao i u Europi, često osjećaju naznake ‘netrpeljivog sekularizma’, koji u Crkvi ne vidi ‘partnera i suradnika’, nego suparnika, vjernici se ne smiju zbuniti niti plašiti u demokratskim okvirima izraziti svoj stav, mišljenje i uvjerenje. Očekuje se, dakle, da vjernici-laici aktivno sudjeluju u raspravama koje se odnose na čovjeka i obitelj, kao i na njegov život, rad, odgoj, kulturu i obrazovanje. Ne u vidu obrane i stjecanja nekih osobnih privilegija i povlastica, ili pak određenog ‘životnog prostora’ u državi, nego u vidu zauzimanja za zajedničko opće dobro čovjeka, obitelji, društva i naroda.

5. Ususret predstojećim europskim izborima

Ususret predstojećim europskim izborima, koji će se uskoro održati, od 22. do 25. svibnja 2014., pozvat će se ljude neka se aktivno uključe. Imajući u vidu kako je pravo i dužnost svih izići na izbore, biskupi već sada potiču vjernike neka prema onom savjetu iz Starog zavjeta od prije 3000 godina “biraju ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane” (Izl 18, 21). Jer, ako se ne izvršava dužnost biranja i glasovanja, onda se neodgovorno prepušta drugima da odlučuju o pitanjima koja se tiču zajedničke budućnosti. Stoga, pozivaju se svi neka pristupe izborima s moralnom i društvenom sviješću i odgovornošću. Time, naime, daju učinkoviti doprinos daljnjem razvoju naše domovine Hrvatske i EU.

Ovo su, dakle, neke od tema o kojima ćemo raspravljati na ovom zasjedanju. Nadam se kako ćemo do četvrtka u podne završiti, a o radu i zaključcima sa zasjedanja predviđena je konferencija za tisak u četvrtak u 11 sati. Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodno, radno i ugodno zborovanje.

Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
Zagreb, 13. svibnja 2014.