Split, 14. 12. 2001. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je 13. prosinca promatrača Europske unije sa sjedištem u Kninu Agathoklisa Michalisa, koji je u više navrata izrazio želju razgovarati s nadbiskupom o stanju u našoj zemlji i o uključivanju Crkve u socijalnu politiku Vlade. Također ga je zanimao ustroj i zadaci HBK.
Crkva je prisutna konkretno i povijesno unutar jedne sredine. Princip njezine prisutnosti jest utjelovljenje Isusa Krista u konkretno vrijeme i prostor, a ne neka apstraktna ideja. Crkva ne vodi brigu samo za dušu, već i za cjelovitost osobe, čovjeka, na što nas poziva Evanđelje i II. vatikanski koncil. Stoga nismo i ne možemo biti indiferentni na dostojanstvo osobe, života, zajednice i kulture, rekao je nadbiskup Barišić dodavši kako s Vladom, kao i u svim drugim demokratskim zemljama, postoje određeni kontakti na različitim razinama. Stalno vijeće održava te kontakte na najvišoj razini, a postoje i komisije pri HBK koje raspravljaju o konkretnim problemima. Crkva je za unaprjeđenje odnosa, dijalog i suradnju s Vladom jer je za opće dobro svih građana. Nekome se može činiti da Crkva izlazi iz svojih ovlaštenja kad govori o određenoj problematici, ali takvo razmišljanje dio je naslijeđa komunističkog mentaliteta. Zato se u medijima često može stvoriti slika o Crkvi koja nije stvarna i realna. Crkva ne može biti neosjetljiva na socijalnu pravdu i situaciju. To je pitanje njene duhovnosti i ona o tome može i treba govoriti. “Usprkos neslaganja u određenim pitanjima, stvar se ne može gledati tako oštro i nekritički. Crkva i Vlada nisu dva suprotna tabora, već dva autonomna subjekta koja rade na unaprjeđenju sloboda, demokracije, standarda, poboljšanju opće situacije. Istina, svaka na svoj način”, rekao je nadbiskup Barišić.
Promatrač EU Michalis je potvrdio da su mediji i u njegovoj zemlji, Grčkoj, Crkvu željeli predstaviti kao opoziciju, ili kao glasnogovornika opozicije. Nadbiskup je odgovorio da je to stalna opasnost. Ne samo opozicija, već i svaka Vlada želi pridobiti Crkvu za sebe, imati je na svojoj strani. Crkva je toga svjesna i trudi se izbjeći te opasnosti. Ona mora biti nadstranačka, što ne znači apolitična. Crkva ne želi biti politična u stranačkom smisli, već u smislu općeg dobra. Čak bismo je mogli nazvati strankom cjelovitosti i općeg dobra. Ne želi politizirati Evanđelje, već evangelizirati politiku. Mnogi novinari to ne razumiju, pa napadaju Crkvu, no time pokazuju da još nisu izišli iz onog prošlog komunističkog mentaliteta, upozorio je nadbiskup Barišić. Govoreći pak o posljednjem susretu s predstavnicima Vlade splitski je nadbiskup rekao kako se prema pisanju nekih medija on ne prepoznaje kao sudionik toga susreta. Tko prati samo medijske informacije, uopće ne može steći pravu sliku o sadržaju, važnosti i ciljevima toga susreta. To vrijedi za sve, pa i za promatrače Europske unije, koji su u opasnosti da stvore samo medijsku sliku o stanju u Hrvatskoj, što bi bilo nedorečeno i pogrešno. Polazeći od toga, i biskupu smatraju da je bolje s predstavnicima vlasti razgovarati izravno, nego preko medija, rekao je mons. Barišić.
Dotakavši se problematike prognanih i raseljenih osoba nadbiskup je rekao kako oni ostaju neshvaćeni, poniženi, posramljeni, a često i zaboravljeni gotovo od svih. Što se tiče EU nadbiskup se upitao shvaća li se njihova problematika kad ih se želi slati u treće zemlje, a ne da im se omogući dostojan život na vlastitom ognjištu ili ako se ne žele tamo vratiti, onda tamo gdje su se doselili. Kad se ti problemi ne rješavaju u humanim okvirima, ti ljudi ostaju u okvirima opterećenosti, što u njima podržava nacionalističke tenzije koje glođu ljude, a uzrok tome je počesto nehumanost humanoga svijeta.
Kad Crkva govori o grijehu onda je on dublji pojam od kriminala i nepravdi, a pravda se ne temelji samo na političkim ustanovama, bilo da su nacionalne ili međunarodne, rekao je tom prigodom mons. Barišić. Ako želimo pravedno društvo, moramo se zauzeti za pravdu, ali ne za pravdu koja je utemeljena interesno, politički. Tko je kriv treba odgovarati, rekao je nadbiskup primijetivši kako treba ići za stvaranjem institucija koje će biti iznad nečijeg interesa, koje će stvarno promicati pravdu. Sud u Haagu, uza sve svoje nedorečenosti, raste u svojoj ulozi u kojoj se još nije do kraja snašao. Kad govorimo o pravednicima koji će suditi krivce, pitam se koja je razlika između zločina na ovim područjima, ili zločina u Čečeniji, Palestini…? Zašto sud vrijedi samo za ove, a ne i za druge? Crimen valja jednako tretirati u svim vremenima i na svim stranama. Danas, čini se, nedostaje pravednika. Je li i sama Europa jedan od grešnika? Ona sudi one siromahe koji su se našli u ratnoj situaciji, a sama je bila odgovorna što je došlo do sukoba. Mogla je spriječiti a nije, a sada ti isti sude ove siromahe.
Nadbiskup se osvrnuo i na činjenicu da se Hrvati osjećaju dijelom Europe rekavši kako to potvrđuju i ankete po kojima se više od 80 % građana izjasnilo za pridruživanje Europskoj uniji. Čudno je da naš ulazak u EU uvjetuju nekim drugim asocijacijama. Kao da nas tjeraju na Istok, a mi želimo na Zapad. Građani smatraju da je to diskriminacija i nepravda, protumačio je nadbiskup Barišić.
Europskog sugovornika zanimalo je i nadbiskupovo mišljenje o novom Zakonu o vjerskim zajednicama. Nadbiskup je mišljenja da je Zakon ostatak komunističkog nasljeđa. Hrvatska je upravo ovdje imala prigodu napraviti iskorak prema europskim standardima, ali se odlučila gledati optikom prošlosti. Bio bi humaniji korak napraviti ugovore unutar društva, jer ima stvari koje se, usprkos ovoga Zakona, i tako moraju rješavati dogovorno i ugovorno, rekao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u razgovoru s promatračem Europske unije sa sjedištem u Kninu Agathoklisom Michalisom. (i12345ibo/tš)