Zagreb, 21. 11. 2001. (IKA) – “Mi smo se deklarirali kao demokratsko društvo, ali još se uvijek razmišlja u crno-bijeloj tehnici, kao što je bilo za vrijeme komunizma. U demokratskom društvu ‘sukobi’ su, naime, prirodno stanje. Put do dobrih rješenja, pa i odgovornosti svih subjekata, nije jednostavan. Nije problem niti reakcija Vlade niti Poruka biskupa, već je važnije pitanje kako tu situaciju iskoristiti za opće dobro. Naime, teško mi je odvojiti sadašnju dužnost od moje vjerske pripadnosti, zbog čega Crkvu gledam kao drukčiju vrstu institucije od političke stranke ili neke druge društvene institucije, koje mogu pretjeravati u javnim nastupima i boriti se za svoja politička uvjerenja. Crkva je preozbiljna institucija da bi u raspravu o tim problemima ušla s nedovoljno informacija”, rekao je u razgovoru za Iku potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić, osvrćući se na Poruku hrvatskih biskupa o socijalnom stanju u zemlji.
Dr. Granić smatra kako pitanja kao što su što je to danas Hrvatska, što je to danas socijalna Hrvatska, koliko je ova država socijalna i koliko je građanin kao pojedinac zaštićen i koji su realni potencijali Hrvatske, “svi koji sudjelujemo u javnom životu trebamo postavljati utemeljeno”, te da su biskupi trebali o tim pitanjima najprije razgovarati s predstavnicima vlasti, ne radi usklađivanja stavova nego radi utvrđivanja činjenica. “Crkva nosi svoj teret i njezina je sloboda, uvjetno rečeno, smanjena, jer ne smije zlorabiti svoju ulogu, kao što to čine političke stranke, pa bi bilo dobro da se što više služi činjenicama. Odluka i procjena toga stanja onda može biti takva kakva se već donese”, rekao je zamjenik premijera, dodajući kako Vlada treba razmisliti na koji način opskrbljivati crkvene ljude informacijama kako ne bi informacije o radu Vlade crpili iz novina ili drugih izvora.
Odgovarajući na ocijene iz nekih crkvenih krugova kako Vlada nedovoljno poznaje trenutno socijalno stanje kod nas, dr. Granić je istaknuo kako bi volio “sa svakim se gledajući u oči, raspraviti o tome što je napravljeno na socijalnome planu, gdje smo proširili socijalna prava, a gdje smo smanjili socijalna prava, a ne primanja”. “Mi smo u Hrvatskoj zatekli apsurdnu situaciju da se više isplati biti u sferi pomoći države nego li raditi. Mi uzimamo od radnika i dajemo nezaposlenima. Hrvatska u postotku od svih tranzicijskih zemalja najviše izdvaja za socijalne potrebe građana. Možemo raspravljati je li distribucija dobra i možemo li unaprijediti taj sustav. Može se reći da još na pravi način nisu vrednovane pojedine socijalne skupine. Niz manjih skupina, koje nisu politički interesantne, podcijenjene su i nas u daljnjoj reformi čeka snaženje i njihovog položaja. To su pitanja o kojima bismo rado razgovarali temeljem brojki, ne temeljem osjećaja”, rekao je zamjenik premijera, ističući primjer dječjeg doplatka koji sada dobivaju i djeca nazaposlenih i poljoprivrednika. Taj je sustav, prema riječima dr. Granića, sada pravedniji nego prije, no na njemu još treba raditi.
Potpredsjednik hrvatske vlade posvjedočio je kako Vlada ne želi prekinuti dijalog niti s jednom skupinom u društvu, a posebno ne sa Crkvom, ističući kako se nada da će se uskoro sjesti za stol sa Stalnim vijećem HBK i otvoriti dijalog, jer se bez dijaloga ne može.
Na pitanje je li biskupska poruka, kako se to u nekim krugovima tvrdilo, imala i političke konotacije i može li ona utjecati na politički život u Hrvatskoj, dr. Granić je odgovorio kako se Crkva vrlo često zloupotrebljavala u političke svrhe. “Mnogi političari vole Crkvu koristiti kao ortopedsko pomagalo. Kad nemaju vlastitog argumenta onda se pozivaju na Crkvu i zloupotrebljavaju je. Problem se pojavljuje kad se dođe u situaciju sličnosti stavova kao što je bilo u slučaju priopćenja Biskupske konferencije sa stavovima nekih radikalnih skupina u Hrvatskoj koje dovode u pitanje i ovu vlast i pravac kojim kreće Hrvatska. Ja sam u jednom televizijskom nastupu rekao da je strašno kad se tvrdi da pošteni Hrvat mora biti katolik i konzervativan, desno orijentiran, te da je to jedini prostor događanja Hrvatske. To je stravično. Naravno da vjerujem da se službena Crkva ograđuje od takvih razmišljanja, jer onda, što je s nama vjernicima koji smo sasvim drugih političkih uvjerenja, a u istog Boga vjerujemo, u istu crkvu se dolazimo moliti i za istu Hrvatsku želimo raditi? Zato je delikatna pozicija i Crkve i vrlo je važno da ona ne uleti u situaciju moguće zloupotrebe od strane političkih stranaka”, rekao je potpredsjednik hrvatske Vlade.
Prema mišljenju dr. Gorana Granića u poruci su izrečene preteške kvalifikacije “kao što je primjerice ona da je ova vlast dobila izbore na lažnim obećanjima, te da je ova vlast asocijalna”, što su političke konotacije i jezik koji koriste političke stranke. “One na to imaju pravo. One imaju pravo pretjerivati, one imaju pravo boriti se svojim sredstvima. Drugo je pitanje je li to sve skupa korisno i pitanje je trebamo li mi u Hrvatskoj definirati prostor nespornih nacionalnih interesa od onih gdje se možemo nadmetati u političkoj borbi. Mislim da je ulazak u taj prostor dosta opasan, jer se on lako može poistovjetiti s političkim porukama, što onda cijelome tom problemu daje drugu dimenziju. No, nesporna je obveza i odgovornosti Crkve da se bori za socijalnu pravdu i da se bori za socijalni status građana”, rekao je dr. Granić.
Složio se i s tvrdnjom kako je previše politički bila shvaćena i poruka nadbiskupa Bozanića o “grijehu struktura”. “Preširok je pojam na koji se to odnosi. Grijeh struktura je opasan za bilo koju vlast. Zato i jest važno stvarati, kako to moderno kažu, transparentno funkcioniranje vlasti. Činjenica da smo mi suočeni s velikim opsegom kriminala i korupcije, te da svim mjerama nastojimo stvoriti pošteni sustav vlasti. Ova vlast sigurno tu zadaću neće dovesti do kraja, jer to obuhvaća puno šire zadaće koje se tiču ne samo Vlade ili državne uprave, već to utječe na cijeli pravosudni sustav. To je pitanje i vrijednosnog sustava cijelog društva. Prema tome, stvaranje poštenijeg društva je zadaća u kojoj bi se svatko trebao prepoznati – i vlast i pravosuđe i Crkva i nevladine organizacije. Svatko bi trebao pridonijeti da kodeks vrijednosnog sustava u Hrvatskoj gradimo tako da je neprihvatljivo bilo koje #!snalaženje#!, bilo koje posezanje za nečim što je neprihvatljivo”, istaknuo je zamjenik premijera.
Dr. Granić je istaknuo kako su ugovori između RH i Svete Stolice dobar pravac reguliranja odnosa, jer se raščišćavaju odnosi između Crkve i države i svatko dobiva svoj prostor djelovanja. Izrazio je žaljenje što se paralelno s ugovorima nije radilo i na zakonu koji bi riješio pitanja ostalih vjerskih zajednica. Za novi prijedlog Zakona o vjerskim zajednicama dr. Granić smatra kako je dobro izbalansiran i omogućava ostalim vjerskim zajednicama jednak standard odnosa kao i Katoličkoj crkvi. Također je istaknuo da su u proračunu predviđena sredstva i za ostale vjerske zajednice. Komentirajući izjavu ministra Vidovića kako bi se Crkva mogla odreći dijela proračuna koji dobiva, zamjenik premijera je rekao kako je već treća godina da su u proračunu sredstva za Crkvu smanjena u odnosu na prava iz ugovora. “Crkvi je inače dano oko 190 milijuna kuna, a tijekom ovih godina taj je iznos umanjen za po 30 milijuna kuna godišnje, što znači da je tijekom tih godina dobila oko 90 milijuna kuna manje. Sada ta svota iznosi 160 milijuna kuna godišnje. Tako da se i Crkva prilagodila ukupnim mogućnostima društva i prigovorima se ne bi se smjelo stvari vulgarizirati, bez obzira što svi trebamo paziti kako se u javnosti izražavamo”, rekao je dr. Granić.
Govoreći o novom Zakonu o vjerskim zajednicama zamjenik premijera je istaknuo kako sve zemlje imaju problema postaviti pravu mjeru odnosa i razriješiti ona posebno kritična stanja kada vjersko djelovanje može biti suprotno od ustavnog određenja prava ljudi“. “To smo rješavali u tri kruga konzultacija s različitim vjerskim zajednicama, te smo došli do vrlo solidnog rješenja koje omogućava kvalitetno reguliranje pitanja djelovanja. Ustavom je djelovanje zagarantirano pojedincu i vjerskoj zajednici. Postavlja se pitanje je li nama potreban zakon ili nije s obzirom na ustavni prostor, jer mi zakonom ne možemo ograničiti djelovanje vjerske zajednice ukoliko to Ustav omogućava. Zato je pred nama i bio veliki izazov kako postaviti cijeli taj problem. Ja vjerujem da smo našli dobra rješenja i da će to pomoći unapređenju vjerskog života i prakticiranju vjere te ostvarivanju vjerskih sloboda u RH”, zaključio je dr. Granić.
Odgovarajući na pitanje o kritikama novoga zakona koji navodno daje povlašteni status vjerskim zajednicama, dr. Granić je odgovorio da se najprije mora razriješiti pitanje je li djelovanje vjerskih zajednica opća državna vrijednost ili ne. “Ovo društvo se kroz Ustav i ostale zakone opredijelilo da je jedno od najviših prava pravo na vjeroispovijest i djelovanje vjerskih zajednica i da je to općedruštvena korist. Prema tome, mi u zakonu samo pratimo generalno opredjeljenje ovog društva iskazano kroz najviše dokumente. Ne radi se o povlaštenju, nego o omogućavanju kvalitetnijeg rada vjerskih zajednica”, istaknuo je dr. Granić. .
Na pitanje o blagdanu Tijelova, predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama odgovorio je kako se trebaju uskladiti dokumenti koje je donio Hrvatski sabor s Ugovorom sa Svetom Stolicom, te vjeruje da će se aneksirati ugovor sa Svetom Stolicom i da će biti dva blagdana – Bogojavljenje i Tijelovo.
Komentirajući izvještaj State Departmenta o stanju vjerskih sloboda u Hrvatskoj, dr. Granić je rekao kako je “dobro sve pročitati, što ne znači i prihvatiti, sve te ocjene”. Zamjenik premijera upozorava kako je položaj Katoličke crkve, svećenika u vojsci i policiji, do kraja uređen, a ne povlašten, a za ostali dio treba stvoriti zakonske osnovice. “To je jedna, da kažem, činovnička procjena i ne treba se previše nervirati zbog toga, treba samo što prije završiti proceduru oko zakona i unaprijediti naš vjerski život u Hrvatskoj i s tim zakonom i ugovorima koji će slijediti”, zaključio je dr. Granić.
Na kraju razgovora za Informativnu katoličku agenciju, zamjenik premijera osvrnuo se i na vjeronauk u školama, te prijedlog vjeronauka u vrtićima. “Mi u zakonu ne širimo nikakva prava. Ona su ili određena ugovorom ili su zakonom već predviđena. Zanimljivo, mi nismo pitanje odgoja u zakonu postavili kao prava vjerske zajednice, nego pravo učenika ili roditelja da ima vjerski odgoj. To je njegovo pravo. On svojom voljom odlučuje, ne vjerska zajednica. Ona je samo servis tog prava. Tako da je ta polemika nepotrebna. Kad je u pitanju ta dob, mislim da je dobro da ljudi koji se bave tom strukom bez ikakve strasti sjednu i rasprave što je toj dobi prikladno imati i kad je u pitanju vjerski odgoj”, istaknuo je potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić. (Cjeloviti tekst razgovora objavljen je na Internet stranici Informativne katoličke agencije – www.ika.hr). (i11433aš/sv)