Sarajevo, 19. 11. 2001. (IKA/KTA) – U nakladi Hrvatskog instituta za povijest, Vrhbosanske nadbiskupije i izdavačke kuće “Dom i svijet” ovih dana je iz tiska izišla knjiga “Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera”. To djelo na 790 stranica donosi sveobuhvatnu analizu Stadlerova djelovanja kao vrhbosanskog nadbiskupa (1882-1918). Autor knjige Zoran Grijak Stadlerovo djelovanje u Bosni i Hercegovini istražio je u širem sklopu vjerskih, kulturnih, političkih, gospodarskih i socijalnih procesa u Habsburškoj Monarhiji i Europi. Posebice je autor istražio kakav je bio Stadlerov odnos prema nekatoličkim zajednicama u Bosni i Hercegovini: prema bosanskohercegovačkim Srbima, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, srpskoj nacionalnoj ideologiji i njezinoj velikosrpskoj sastavnici te prema srpskoj borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju i srpskom nacionalnom pokretu u Bosni i Hercegovini. Autor je posebnu pozornost posvetio i bosanskohercegovačkim muslimanima, programu njihova političkog vodstva i muslimanskom pokretu za vakufsko-mearifsku (vjersko-prosvjetnu) autonomiju te prema mogućnosti njihova uključivanja u hrvatski nacionalno-integracijski proces. Analiziran je i Stadlerov utjecaj na nacionalno-političko konstituiranje bosanskohercegovačkih Hrvata početkom 20. stoljeća te njegova uloga u sukobu između dviju političkih organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata: Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske katoličke udruge, i s tim u svezi, u sukobu između Vrhbosanskog ordinarijata i bosanskohercegovačkih franjevaca. Među ostalim problemima vezanim uz Stadlerovo djelovanje autor je istražio političke sastojnice njegova vjerskog djelovanja, koje su se napose očitovale u njegovu radu na promicanju jedinstva između Katoličke i Pravoslavne crkve putem crkvene unije. Istražene su i Stadlerove ideje o rješenju državnopravnog statusa Bosne i Hercegovine, njegove u historiografiji uglavnom nepoznate intervencije kod utjecajnih međunarodnih čimbenika u prilog rješenja državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, njegov odnos prema političkim čimbenicima u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Austriji, Ugarskoj i Monarhiji kao cjelini te njegov odnos prema slavenskoj i južnoslavenskoj ideji i prema nacionalno-političkom jugoslavenstvu. Knjiga je obogaćena fotografijama a u drugom dijelu autor navodi 2.576 bilješki nakon čega slijede izvori i literatura, sažetak knjige na njemačkom i engleskom jeziku te kazalo imena.
Autor knjige dr. Zoran Grijak rođen je u Slatini 1963. godine. U Hrvatskom institutu za povijest istražuje teme iz nacionalne povijesti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U svojim dosadašnjim radovima pozornost je napose posvetio istraživanjima kulturne i političke uloge Katoličke crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1918. godine. (i11388sa)