Zagreb, 16. 11. 2001. (IKA) – Simpozij “Aristotel i aristotelizam” održan je 15. i 16. studenoga u Zagrebu je u dvorani Matice hrvatske u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Nastupilo je trinaest predavača iz Ljubljane, Maribora, Sarajeva i Muenchena, među kojima su bili i ugledni katolički filozofi isusovac o. Miljenko Belić s predavanjem “Aristotelizam u svjetlu razlikovanja između #!hyle#! i #!morphe#! u doslovnom i metaforičkom smislu, s nekim njegovim primjenama” i dominikanac o. Augustin Pavlović s predavanjem “Komentari Tome Akvinskog na Aristotelova djela”. Trebao je nastupiti i dominikanac o. Tomo Vereš predavanjem “Aristotelizam Tome Akvinskog: U potrazi za istinom s Aristotelom”, ali je zbog bolesti u tome bio spriječen. Na početku je sve sudionike pozdravio predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić i pročelnik Odjela za filozofiju Matice Stipe Kutleša.
O. Miljenko istaknuo je kako se već od Aristotelovih komentara Parmenidovih tekstova može se zamijetiti kako on uočava nekog nositelja-vlasnika zajedničkih osobina, kojega ne spominje po imenu, ali ga naslućuje u njegovoj zadaći. Pod nazivom #!hyle#! on podrazumijeva subjekt-nosilac osobina, tj. praiskon stvarnosti koji je jedan jedini, čija je narav drugačija nego kod ostalih bića, jer je za razliku od ostalih bića, ishodište kao takvo.
O. Augustin je ustvrdio kako je Toma pismeno komentirao Aristotelova djela kako bi svojevrsnim priručnikom pomogao ondašnjim mladim profesorima da bi Aristotelove knjige ispravno razumjeli i tumačili, a da pritom ne padnu u krivo učenje. Nabrojio sva Aristotelova djela koja je Toma komentirao, te prikazao kratki sadržaj, vrijeme i mjesto nastanka komentara i prijevode s kojima se Toma služio. Toma je prodro u bit Aristotelove misli, pomogao budućim naraštajima da se ona ispravno razumije ali ju je, ne krivotvoreći je, “nadograđivao” u cilju iznošenja i opravdanja temeljnih istina kršćanske vjere.