Zagreb, 16. 11. 2001. (IKA) – U povodu “Godine bl. Augustina Kažotića” Hrvatska dominikanska provincija i Institut za crkvenu povijest KBF-a Sveučilišta u Zagrebu priredili su znanstveni kolokvij, koji je održan u četvrtak 15. studenoga u dvorani “Kažotić” dominikanskoga samostana u Zagrebu. Nazočne je na početku susreta pozdravio predsjednik Odbora za obilježavanje godine bl. Augustina zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić.
Godina bl. Augustina Kažotića otvorena je 4. travnja u zagrebačkoj katedrali, a održava se u povodu 300. obljetnice njegova proglašenja blaženim. Riječi pozdrava uputio je i provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Frano Prcela. Pozdravne brzojave uputili su kardinal Franjo Kuharić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
O hrvatskom društvu u Kažotićevo doba govorio je akademik Tomislav Raukar. Vrijeme Augustina Kažotića, prema njegovim riječima, bilo je razdoblje institucionalnog sazrijevanja i staleškog oblikovanja na čitavom prostoru od Drave do Jadrana. Hrvatskom su kraljevstvu u tom razdoblju davala pečat gradska društva, posebice u slavonskom Međurječju i na istočnojadranskoj obali. Urbanu baštinu Arpadovića u Slavoniji dograđuju i Anžuvinci, pa gradovi, oslonjeni na kraljevske privilegije, postaju uporištima gospodarskoga i društvenog razvoja. I društvo se u hrvatskom kraljevstvu staleški, pravno određuje od sredine XIII. do sredine XIV. stoljeća. U složeni raspon od feudalne, vlasteoske elite, do kmetova u seoskim društvima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske ili sloja težaka u dalmatinskim gradovima, smještena je staleška ljestvica hrvatskoga društva.
“Ugled trogirskog roda Kažotića u XIII. i XIV. stoljeću” naziv je predavanja koje je održala mr. Zdravka Jelaska. Nikola Kažotić, otac bl. Augustina bio je egzaminator, odvjetnik, sudac i konzul. Uz bl. Augustina koji je ušao u dominikanski red i postao biskupom, sin Vulčina bio je svećenik, Donat je postao vijećnik, a Kažot je bio ugledni odvjetnik, sudac i poslanik. Govoreći o Augustinu Kažotiću u povijesnim izvorima, dr. Ante Gulin naveo je brojne dokumente koji se uglavnom odnose na kupovanje, prodaju i darivanje posjeda. O biskupu Kažotiću kao promicatelju knjige u Hrvata govorio je dr. Ivan Šaško. Kažotićevoj zbirci rukopisnih kodeksa pripisuje se desetak rukopisa koji su pohranjeni u zagrebačkoj Metropolitani. Među njima se nalaze po jedan teološko-filozofijski, teološki, biblijski, medicinski, liturgijski spis, dvije legendae aureae te tri summae confessorum. Glavne kontroverze doba biskupa Kažotića iznio je prof. Zdravko Gavran. To su, među ostalim, završna faza srednjovjekovne borbe za primat između papinstva, odnosno Crkve s jedne i svjetovnih vladara s druge strane, potom borbe među dinastijama i velikašima za prevlast u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu, baštinjena poganska svijest formalno pokršćanjenih, ali u sebi još duboko barbarskih naroda, zatim bogata i moćna, posvjetovnjačena Crkva u dubokom rascjepu s evanđeoskim idealom duhovnosti i siromaštva, jaz između intelektualnih elita i neprosvijećenih mnoštava, sukob pravovjerja s krivovjerjem, sve bliža islamska opasnost s istoka, širenje raznih praznovjerja te s tim u vezi jačanje inkvizicije i rasprave o njezinoj ulozi u zatiranju gatanja, čaranja i sličnih praksi, raskomadanost hrvatskih etničkih područja te sve druge podvojenosti i rascjepi Srednjovjekovlja i tenzije u srednjovjekovnoj slici svijeta.
Dr. Zlatko Matijević održao je predavanje na temu “Jesu li Kažotićeve ideje o pravednom društvu još uvijek prepoznatljive?”. Prema predavačevim riječima, biskup Kažotić imao je jasne ideje o pravednom društvu. Te su se ideje očitovale u njegovom zalaganju za zaštitu zdravlja, organiziranom školskom sustavu i u aktivnom političkom djelovanju. Tako je primjerice za njegova biskupovanja u Zagrebu izgrađen hospicij, a bl. Augustin dao je napraviti i nekoliko zdenaca za pitku vodu, kojom se tada oskudijevalo. Također organizirao je Katedralnu školu, omogućivši školovanje siromašnim studentima. Program je vodio akademik Franjo Šanjek. (i11321hr/kj)